Kultura Priboj kroz vekove Priboj za početnike Vesti

Ministarstvo kulture finansira radove

Priboj – Prošle nedelje su u Priboju boravili stručnjaci Centralnog instituta za konzervaciju iz Beograda kako bi započeli drugu fazu projekta na zaštiti srednjovekovne nekropole . Za projekat zaštite kamenih nadgrobnih spomenika prošle godine je uspešno konkurisao Zavičajni muzej u Priboju pa je Ministarstvo kulture Republike Srbije odobrilo sredstva.

Saradnja Zavičajnog muzeja u Priboju i Zavoda za zastitu spomenika kulture- arheolozi Savo Derikonjić i Marina Bunardžić

Monolitni kameni spomenici , u naučnoj literaturi poznati kao stećci, na ovoj lokaciji pod nazivom „Crkvina“ proglašeni su za spomenik kulture i kulturno dobro na otvorenom. Postupak zaštite je iniciran i uveliko je olakšan arheološkim istraživanjima koja su u organizaciji Zavičajnog muzeja u Priboju na ovom lokalitetu izvršena 2007 i 2008 godine. U Srbiji postoji još sličnih lokaliteta, ali je pored ove jedino još istražena srednjovekovna nekropola pored jezera Perućac u opštini Bajina Bašta.

– Reč je o mestu gde su sahranjivani prvi stanovnici Priboja . Istraživanja govore da su kameni nadgrobni spomenici nastajali u periodu od XIII pa sve do XVII veka. Istraženo je oko 50 grobova , a to je samo jedan manji deo i periferija tog groblja. Ostatak i veći deo nekropole je na žalost uništen prilikom izgradnje Bolnice, Doma zdravlja i fabrike Polijester u čijem krugu se još uvek nalaze tri sačuvana nadgrobna spomenika – naglašava direktor Zavičajnog muzeja Savo Derikonjić i dodaje da. „simboli na nadgrobnicima prate istorijske i kulturološke promene koje su se odvijale u tom periodu. Većina spomenika je orijentisana u pravcu istok- zapad i ima na sebi uklesane ranohrišćanske i hrišćanske simbole , (mač, krst, solarni simbol). Jedan broj spomenika , oni koji datiraju od XV veka pa nadalje, imaju odlike Islamske religije i kulture i okrenuti su prema Meki“

Po Derikonjićevim rečima….ceo tekst procitajte ovde

Izvor Danas     Autor : Saša Bjelić

Nadgrobni spomenici

1 Comment

Ostavite vaš komentar

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.