Roman o zločinu u Štrpcima

Roman „671“ za temu ima otmicu u Štrpcima, zločin od 27. februara 1993. godine, kada su pripadnici srpskih paravojnih jedinica oteli grupu putnika iz voza 671 na relaciji Beograd-Bar, mučili ih, a zatim ubili.

„Nevinost nema nacionalno porijeklo ni političko opredjeljenje“

Napisao ga je Aleksandar Tutuš, rođen u Kninu, profesor filozofije, koji u Irskoj radi kao kuvar. Za sebe kaže da je Dinarac koji voli Bunjina, ne voli vlast, a slaže se sa Kjerkegorom. Na pitanje zašto ga je zainteresovao baš ovaj zločin, Tutuš odgovara da je, kao pripadnik srpskog naroda koji je nevin masovno stradavao u logorima i jamama, odlučio da piše o zločinu koje su počinile srpske snage nad nevinim Muslimanima ili Bošnjacima prije 27 godina, „jer nevinost nema nacionalno porijeklo ni političko opredjeljenje, nevinost je univerzalna – svečovječja“.

– Odlučio sam da pišem o žrtvama drugog naroda da bi probudio u sebi i drugima one vrijednosti koje su lukavo prekrivane višedecenijskim lažnim projektima, prije svega čojstvo, koje znači imati svijest o slabijem od sebe i zaštititi slabijeg od sebe – od sebe. Razlog je i taj što je ovo jedan poseban i istaknut slučaj kada je država, čiji su ovi nevino postradali državljani, zatajila, osim N. N. lica, kojem sam dao ime Tomas i literarnom fikcijom u par redaka odao mu poštu. Koliko smo smo naučili za ovih 27 godina? Zar slučaj Savamale i brojni drugi, nije takođe slučaj zatajenja države? Neuporedljivo je manja šteta, ne mogu se upoređivati nekolike kuće i ljudski životi, ali princip kad država umjesto da bude zaštitnica postaje goropadna zvijer je isti, kaže naš sagovornik, koji rado koristi arhaične, dinarske izraze.

Da li je knjiga čisto dokumentarna ili ima i umetničkih elemenata?

– Stvarni su vrijeme i mjesto nemilog događaja. Što se tiče stradalih i njihovog identiteta, nalazi se par vrlo grubo uzetih činjenica kao što su ime i porijeklo oficira JNA u penziji, Tome Buzova, koji kroz radnju knjige ima nadimak Barba. Ostalo je uglavnom fikcija koja ima za cilj opisati da žrtve iako drugačijeg imena i porijekla žive uobičajen život, ispunjen običnim problemima, jednakim htijenjima i nadanjima. Prateći Fadila ili Barbu vežemo se za njih na jednom opštem, najširem i istovremeno najdubljem nivou. I broj voza je dokument u jednom strogom smislu, iza tog broja stoji voz u kojem su se izmješale stvarne sudbine, izdigli pravi vitezovi jednog vremena kao što je bio i penzionisani oficir Tomo Buzov i pognule glave skoro hiljadu putnika koji nisu imali snage ni hrabrosti oduprijeti se i zaštititi svoje saputnike

Reakcije na roman govore da mnogi nisu shvatili njegovu svrhu?

– Moje dvogodišnje traženje izdavača vrlo se interesantno završilo. Kao po nekom promislu, došao sam u knjižaru Hilandarske zadužbine i upoznao uvaženog gospodina i brata Nikolu Drobnjakovića, glavnog urednika izdavačke kuće Bernar. Roman je odštampan, a u narednim mjesecima kontaktirao sam nekoliko novinara sa prostora bivše Jugoslavije, slao im primjerke knjige u želji da se još neko upozna sa romanom i da eventualno napiše neku recenziju. Reakcije koje su usljedile neću pojedinačno komentarisati, ali ukupno uzev, interesantno su i važno iskustvo. Izostalo je prvenstveno razumjevanje cilja knjige. U inboks su stizale poruke da je nesporan moj talenat, ali da sam trebao napraviti roman muškijim, u smislu da sam trebao puno strasnije popljuvati vlastiti narod. Roman sam na čitanje poslao i Muharemu Bazdulju. On mi je odgovorio da, ako ću prihvatiti to kao estetski sud, pročitao roman u dahu. Da mi je neko onda, ili ovog jutra ponudio milion nečeg konvertibilnog u zamjenu za to pismo, izabrao bih to pismo.

Zašto niste kontaktirali porodice žrtava?

– Bojim se da bi porodicama postradalih roman možda bio razočarenje, mogli bi pomisliti da to i nije roman o otmici putnika na liniji 671 i svo to pisanije doživjeti čak i kao zloupotrebu svojih najmilijih. To i nije roman o samom tom činu. U tom se romanu ne opisuje zlo i patnja, skoro ga se i ne dotiče. Roman opisuje obične dane običnih ljudi u neobično vrijeme, koji pokušavaju ostati normalni i svoji. Otmica je jedno grozomorno buđenje, otrežnjenje, šamar stvarnosti, rez koji sve prekida, kao što je prekinut život stradalih. Nakon tog reza nema ništa, roman se završava. Ali može početi preispitivanje, samospoznaja i kajanje. Država za svoje zatajenje treba tražiti oprost od porodica žrtava, ali i platiti. Na žalost države kod nas tako često mjenjaju ime da podsjećaju na manipulante koji gase stara i otvaraju nova preduzeća da bi izbjegli odgovornost.

Koliko je roman protkan ličnim iskustvom i da li se mogu promišljati koreni zločina?

– Spontano sam unosio neka svoja iskustva, dileme i pitanja u likove romana, posebice u lik Radovana, kao neku nesvakidašnju autobiografiju. Iskustvo sa studija filozofije, ratno, izbjegličko, boravak u bezbroj gradova, različitih država i različitih poslova koje sam radio. Ono se nalazi u svakom slovu i kao da pokušava da se izlječi od samog sebe, od sopstvenog tereta. Konkretno, o uzrocima otmice u Štrpcima nije moguće ne misliti, jer na osnovu tog pojedinačnog zločina otkrivaju se i principi i uzroci mnogih drugih, a nazire se i ustrojstvo zbivanja na Balkanu, naročito u drugoj polovici dvadesetog vijeka.

Taj zločin nikako nije išao u prilog srpskoj strani, baš zbog toga je i naručen, naprotiv, uz inscenirane masakre u Sarajevu, ukupna slika koja se formirala o Srbima bila je pogubna, pokazaće sve ono što slijedi.

Da li je projekat srpskog nacionalizma kreiran na Gazimestanu?

– Ubjeđen sam da je nacionalizam devedesetih, čiji su simboli kreirani još ’89 na Gazimestanu projekt unižavanja i obesmišljavanja svega što je uzvišeno i plemenito u srpstvu. Nije bilo drugog načina da se narod koji je u Prvom svjetskom ratu izgubio svaku treću mušku glavu, nad kojim je izvršen genocid u Drugom svjetskom ratu, nego da se isti taj narod prisili na kulturno, identitetsko, političko samoubistvo, pa da bude proglašen za najgoreg od najgorih. To političko i svako drugo samoubistvo Srbi su izvršili nad samima sobom zahvaljujući državnoj politici devedesetih koja nije bila slučajna, i nije bila takva zato što nemamo pametnih ljudi – ona je bila projekt. U toj podvali možemo naći uzroke zla počinjenog s naše strane, tog zla koje je upravo najviše naškodilo kolektivu u cjelosti.

S.Bjelić

Izvor: „Danas“


Dokumentarni film o otmici i zločinu u Štrpcima

https://youtu.be/QPsAaZPgKBs

Presuđeno policajcu iz Priboja za ubistvo sugrađanina

Viši sud u Užicu danas je doneo presudu Igoru Avramoviću (25), policajcu iz Priboja, optuženom za teško ubistvo Ervina Ćelahmetovića (35).

Avramović je osućen na 11 godina zatvora za krivično delo teške telesne povrede čija je posledica smrt

Prema optužnici Avramiović je, 21. maja 2023. godine, dok se nalazio u kafiću, bezobzirno i nasilnički više puta pesnicom udario Ćelahmetovića u glavu i vrat. Mladić je preminuo od povreda, što je u optužnici bilo kvalifikovano kao teško ubistvo. Za to krivično delo zaprećena je kazna od 10 godina do doživotne robije.

Njegova devojka Natalija Gazdić (23) iz Priboja osuđena na godinu dana zatvora za pomaganje učiniocu da pobegne posle izvršenog krivičnog dela.  

Mihailo S. i Milu A. oslobođeni su optužbi zbog nedostatka dokaza.

U Limu nađeno telo devojke

Kako nezvanično saznajemo, u Limu, kod Živinica, nedaleko od Rudog, oko 16 časova, danas je nađeno telo, za koje se sumnja da je telo nestale devojke Ilinke Dujović. U toku je uviđaj u mestu „Orfica“.

Devojka Ilinka Dujović iz Priboja je nestala 12. decembra. Poslednji put je tog dana viđena oko 16h, i od tada joj se gubi trag. Prethodno je, 30 septembra ove godine, odlazila od kuće, i tada je prijavljen nestanak, ali je tada, posle oko 24 sata potrage pronađena u šumi ispod Bića, planine pored Priboja.

Svih 37 dana potragu za Ilinkom uglavnom je organizovao njen otac, Dalibor Dujović, (u potrazi su učestvovali građani Priboja i članovi lokalnog rafting kluba) koji se u zadnjih nekoliko dana žalio na izostanak podrške institucija države upotrazi za Ilinkom.

www.priboj033.com

Kod Priboja lokomotiva isklizala sa šina

Na barskoj pruzi, deonici Užice-Priboj, nedaleko od železničke stanice Štrpci, iskliznula je iz šina lokomotiva putničkog voza koji je jutros krenuo iz Bara za Beograd. Saobraćaj je u prekidu.



Vagoni vraćeni u Priboj

Nema povređenih putnika. Vagoni sa putnicima su vraćeni u Priboj, a putnici autobusima prevezeni za Beograd.

Komisija za uviđaj vanrednog događaja je otišla na lice mesta. Očekuje se da će u toku dana biti osposobljen saobraćaj.

www.priboj033.com

Novi toplovod „juri“ grejnu sezonu

Radovi na izgradnji gradske toplane u Priboju se  privode  kraju, ali ne i na postavljanju novog toplovoda,  koji  novu toplanu na biomasu treba da poveže sa zgradama i krajnjim korisnicima.
Direktor pribojske toplane smatra da je neivesno da li će, zbog radova na toplovodu koji su počeli 12. Jula, grejna sezona početi na vreme. Predstavnik firme koja izvodi radove na toplovodu smatra da će njegova firma završiti radove u predviđenom roku.

Direktor toplane tražio da se radovi ubrzaju

– Radovi na izgradnji toplane su skoro završeni i biće gotovi do prvog oktobra, ali ja nisam optimista kad je postavljanje toplovoda u pitanju. Radovi idu sporo i ja sam tražio da se intzeziviraju tako što će biti angažovano više ljudi, kako  bi grejna sezona mogla početi bna vreme , kaže za naš list Zoran Ratković , direktorJavnog preduzeća „ Toplana“ Priboj.
On još dodaje da je trenutno postavljeno oko 50% toplovodnih instalacija, od skoro 7 kilometara koliko je projektovano,  a da po završetku glavnog toka toplovoda sledi povezivanje sa podstanicama u zgradama .

„Konvar“ – radovi će biti završeni u predviđenom roku

Nenad Pavlović, predstavnik firme „Konvar“ Beograd, koja je izvođač radova na postavljanju toplovoda za novu toplanu u Priboju kaže da je bojazan da radovi neće biti gotovi do ugovorom predviđenog roka neosnovana, i da će toplovod biti postavljen na vreme.

Nova pribojska toplana je jedna od prvih na biomasu u Srbiji. Cilj je da se smanji upotreba fosilnih goriva a time i zagađenje vazduha, za 70%. Ukupna instalisana snaga je 23 megavata, od čega na  glavni kotao, na drvnu sečku , otpada  8 megvata a na  dva pomoćna kotla na mazut 15 megavata. Glavni magistralni toplovod u dužini 3, 7 kilometara ide od Toplane do objekta vrtića.

Plaćanje po kalorimetru od sledeće grejne sezone

Ukupno će na novi toplovod  biti priključeno 40 podstanica, od kojih je 30 starih korisnika,( sa rekonstruisanm podstanicama) i 10 novih. Uslov da se nove zgrade priključe na topllovod je bio da se za to izjasni više od 50% stanara.
Obračun cene grejanja vrđiće se na osnovu potročnje, pomoću kalorimetara, ali kako kažu u Toplani to obračunavanje potrošnje na osnovu kalorimatara će zaživeti tek od sledeće grejne sezone. Njihovi predstavnici tvrde da očekuju da , bar u prvih par godina neće biti povećanja cene grejanja.


Ukupna investicija toplane i toplovoda, vredna je 7, 6 miliona evra se iz kredita Nemačke razvojne banke (KFW), a u okviru nemačko-švajcarskog projekta – „Promocija obnovljive energije, razvoj tržišta biomase u Srbiji“.

Izvor: „Danas“ Autor: S. Bjelić

Najnoviji korona izveštaj za Zlatiborski okrug

Užice prednjači, na drugom mestu Prijepolje i Priboj vode mrtvu trku, ostala mesta imaju manje od 10 novoinficiranih .

Od prethodnog izveštaja do danas COVID-19 je potvrđen kod 111 lica:
Užice –40, Bajina Bašta – 16, Priboj – 13, Prijepolje – 11, Požega – 9, Arilje – 8, NovaVaroš – 6, Sjenica – 5 i Čajetina – 3.

Od početka epidemije do danas ukupno jepotvrđeno 16111 slučajeva infekcije korona virusom (COVID-19) na teritoriji
Zlatiborskog okruga.

Najnoviji korona izveštaj za Zlatiborski okrug

Od prethodnog epidemiološkog izveštaja do danas COVID-19 je potvrđen kod 83 lica, navodi se u današnjem saopštenju Zavoda za javno zdravlje Užice. Presek po gradovima:


Užice –36, Prijepolje – 14, Priboj – 13, Požega – 10, Čajetina – 5, Bajina Bašta – 3, Arilje –1 i Nova Varoš – 1.

Od početka epidemije do danas ukupno je potvrđeno 15402 slučajeva infekcije korona virusom (COVID-19) na teritoriji Zlatiborskog okruga.

www.priboj033.com

https://www.priboj033.com/wp-content/uploads/2021/01/Saopstenje-za-medije-_24.01.pdf

16 novih slučajeva korone u Zlatiborskom okrugu, tri u Priboju

Korona u Priboju

U proteklih 7 dana, u periodu od 16. do 22. septembra, Zavod za javno zdravlje Užice potvrdio je novih 16 slučajeva infekcije korona virusom- u Užicu 5, Priboju 3, Bajinoj Bašti, Prijepolju, Požegi i Sjenici po 2.

Do sada je u Zlatiborskom okrugu potvrđeno 2579 slučajeva infekcije korona virusom.

Današnje saopštenje Zavoda prenosimo ispod :

https://www.priboj033.com/wp-content/uploads/2020/09/Saopstenje-za-medije_22.09.pdf

www.priboj033.com

Nestao mladić iz Priboja

Slađan Prijović (24) iz Priboja, koji zbog posla živi i radi u Užicu, nestao je, a porodica i policija tragaju za njim. Poslednji put viđen je prekjuče popodne, kako kaže njegov stariji brat. Nestanak je prijavljen policiji.

Ukoliko neko vidi Slađana, moli se da se javi policiji ili na broj 0654406703.

-Ja sam ga video oko pola četiri, posle sam otišao kući u Priboj, trebalo je da ode u treću smenu na posao, rekao je njegov stariji brat Srđan.

Na poslu se nije pojavio, što se ranije, kako su rekli, nije dešavalo.

Sve su ga kolege zvale s posla. Nikome se ne javlja. Mene zovu, pitaju šta je sa njim, međutim, on se ni meni nije javljao. Do pola deset telefon zvoni do kraja, posle pola deset je nedostupan potpuno – kaže Srđan

Poslednji put je policija locirala signal njegovog telefona juče oko 10 na baznoj stanici u Užicu, kod hotela. Od tad mu se gubi svaki trag.

Potvrđen prvi smrtni slučaj u Priboju od korona virusa

Korona u Priboju

Najnoviji izveštaj Zavoda za javno zdravlje Užice za 12.4.2020.
Saopštenje:

Od poslednjeg izveštaja do danas testirano je još 22 osobe sa područja Zlatiborskog okruga od kojih su dve pozitivne na novi korona virus (COVID-19): jedna u Bajinoj Bašti i jedna u Užicu. Od početka epidemije do danas testirano je 400 osoba a ukupno je potvrđeno 46 slučajeva infekcije novim korona virusom (COVID-19) i to: Užice – 10, Prijepolje – 9, Bajina Bašta – 9, Nova Varoš – 6, Priboj – 4, Požega – 3, Čajetina – 2, Sjenica – 2 i Arilje – 1.
Do sada imamo i dva pacijenta oporavljena i otpuštena kući: jedan iz Čajetine i jedan iz Sjenice.

DVA NOVA SMRTNA SLUČAJA

Na žalost, imamo dva nova smrtna slučaja u pitanju je jedna osoba ženskog pola starosti 76 godina iz Priboja i jedna osoba muškog pola starosti 68 godina iz Arilja. U prethodna dva smrtna slučaja radilo se o ženskoj osobi iz Prijepolja (63 god.) i muškarcu iz Bajine Bašte (78 god.).
Od posledica infekcije novim korona virusom (COVID-19), na području Zlatiborskog okruga do sada je preminulo ukupno četiri osobe prosečne starosti 71.3 godine i svi su imali druga pridružena hronična oboljenja.

www.priboj033.com

Novo domaće borbeno oklopno vozilo iz Priboja

U fabrici FAP u Priboju u izradi je funkcionalni model novog domaćeg borbenog vozila koje po odlikama može da se svrsta u lake oklopne transpotere koji se u savremenoj terminologiji nazivaju MRAP vozila, piše portal Balkanska bezbednosna mreža.

Reč je o transportnom vozilu velikih dimenzija čija balistička zaštita daje šanse posadi i ukrcanim vojnicima da prežive nailazak na minu ili dejstva iz zasede, uključujući ručne raketne bacače (MRAP – Mine resistant ambush protected).

Domaći projekat po uzoru na svetska rešenja biće izrađen na šasiji standardnog vojnog terenskog vozila a za te potrebe izabran je FAP 2228, formule 6×6 i nosivosti šest tona. 

Taj kamion je takođe jedna od novina u naoružanju Vojske Srbije.

Njegov razvoj završen je 2013. godine kada je prototip predat na završne provere i dve godine kasnije potpisan je akt o usvajanju u naoružanje. Nulta serija predata je VS 2018. godine.

Taj portal navodi da je predviđeno da novo vozilo bude zaštićeno čeličnim pločama koje mogu da obezbede prevoz ukrcanog odeljenja, u skladu sa karakteristikama MRAP vozila.

„Ta skraćenica je postala oznaka posebne kategorije borbenih vozila nastalih u SAD 2007. kada su za potrebe snaga angažovanih u ratu protiv terorizma u Avganistanu i Iraku naručena efikasna rešenja koja su trebala da povećaju šanse za preživljavanje vojnika u patrolama i zaštiti konvoja, baza i naselja… Na bazi terenskih vozila i komercijalnih kamiona projektovane su od SAD do Turske i Rusije desetine modela vozila MRAP“, dodaje se.

Portal podseća da se u Srbiji u kategoriju MRAP vozila može svrstati prvi model Lazara 1 iz 2008. godine, koji nije ušao u naoružanje ali koji je poslužio kao osnova za aktuelni model koji polako stiže do jedinica VS.

„Lazar“ prethodnica

„Lazar 3 sada ulazi u naoružanje pešadijskih bataljona VS, ali za sada je izrađeno samo šest vozila 2016. koja su u 41. bataljonu i uskoro se očekuje sledećih šest vozila za 21. bataljon. Samo 12 vozila ekvivalent su jedne čete, a VS ima osam pešadijskih bataljona sa po tri čete. Čak ako se preoružanje predviđa samo za prioritetne jedinice razmeštene na jugu Srbije dinamika proizvodnje Lazara 3 veoma je niska“, ocenjuje se u tekstu Balkanske bezbednosne mreže.

Dodaje se da su upravo vreme potrebno za izradu i cena možda neki od razloga zbog koga se razvoj domaćeg borbenog vozila sada vraća nazad na MRAP, koji može da se za manje para proizvede u većoj količini u saradnji klastera koji čine FAP, proizvođač šasije FAP 2228 i finalista i Zastava – Tervo zadužena za izradu balističkih ploča.

Autor: S.A. izvor: Beta

Pribojska uprava na 31. mestu po transparentnosti

Priboj – U istraživanju „Indeks transparentnosti lokalne samouprave u Srbiji“, koje je sprovela organizacija Transparentnost Srbija, pribojska lokalna samouprava je među 145 opština, postigla solidno 31 mesto, sa ocenom 41, što predstavlja prosečan rezultat u Srbiji.

Transparentost  Srbija sprovela je , ove godine, istraživanje, ocenjivanje i rangiranje svih gradova i opština na osnovu kriterijuma transparentnosti, određenih preko 95 indikatora. Konačne ocene, odnosno indeksi, bili su u rasponu od 0 do 100.

Priboj je najbolje ocene dobio u okviru oblasti „Jedinica lokalne samouprave i građani“, a najlošljije na oblastima „Javna preduzeća i javne ustanove“ i „Informator o radu“.

Posle grada Užica koji je  na petom mestu, Priboj je najbolje rangirana opština u Zlatiborskom okrugu. Niže rangirane su opštine Nova Varoš na 45. čajetina 54. Požega na 69. Arilje na 76. Prijepolje na 87. Bajina Bašta na 104. Sjenica na 105. i Kosjerić na 120. Mestu.

Prema rezultatima tog istraživanja, opljtina Plandište je najbolje rangirana u Srbiji sa indeksom 67, dok drugo mesto dele opština Paraćin i grad Novi Pazar sa ocenom 66. Najloljije rangirane su opština Smederevska Palanka sa indeksom 12, a slede Preševo sa 13 i Svilajnac sa indeksom 18. U odnosu na prethodno istraživanje transparentnosti lokalnih samouprava u Srbiji, koje je vršeno pre četiri godine, rezultati ovogodiljnjeg istraživanja se nisu znatno promenili.

Više transparentnosti manje korupcije

Programski direktor Transparentnosti Srbija, Nemanja Nenadić, predstavljajući rezultate ovog istraživanja, rekao je da najveći izazov povećanju transparentnosti rada  lokalnih samouprava predstavlja nepostojanje nacionalne politike koja bi se bavila tim pitanjem.

Koordinator istraživanja Zlatko Minić rekao je da je transparentnost, neophodna kako bi se korupcija otkrila i da bi se sprečila.              

Izvor: „Danas“ Autor: S. Bjelić

Hristos vaskrse!

Vaskrs (staroslovenski , ređe i donekle arhaično Veligdan) ili Uskrs najveći je hrišćanski (crkveni) praznik kojim se proslavlja Isusov povratak u život — vaskrsenje.


Po hrišćanskom verovanju, to se desilo trećeg dana posle njegove smrti, uključujući i dan smrti: tj. prve nedelje posle Velikog petka. To je pokretni praznik i praznuje se posle jevrejske Pashe u prvu nedelju posle punog meseca, koji pada na sam dan prolećne ravnodnevnice, ili neposredno posle nje. Kod istočnih hrišćana, Vaskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja, a kod zapadnih hrišćana uvek pada između 22. marta i 25. aprila.

Iz istorijskih razloga (da datum Vaskrsa za sve pravoslavce određuje Jerusalimska patrijaršija, koja se i dalje drži Julijanskog kalendara), i crkve koje inače koriste Gregorijanski kalendar, kao što su Grčka, Rumunska i dr. slave Vaskrs po Pravoslavnoj pashaliji (način određivanja datuma praznovanja Vaskrsa), i nema veze ni sa Julijanskim ni sa Gregorijanskim kalendarom.

Značaj Vaskrsa

Iz teološke perspektive, Vaskrs predstavlja najvažniji hrišćanski praznik, a njime se izražava radost zbog konačne pobede sina Božjeg nad smrću i progonstvom. Po tumačenju nekih protestanata, ne Vaskrs, već Veliki petak predstavlja najveći hrišćanski praznik, zato što se čovečanstvo već Isusovom smrti, a ne njegovim vaskrsnućem oslobodilo grehova. Ipak, ta teorija negira postojanje života posle smrti, pošto Isus po Svetom pismu smrt pobeđuje tek svojim vaskrsnućem. Mnogi hrišćani u tome i vide smisao i značenje Vaskrsa.

Dani radosti

Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik vaskrsnuća.

Tako počinje nedelja, prvi dan Vaskrsa. Pravoslavci u Srbiji se tog dana pozdravljaju rečima „Hristos vaskrse“, na šta se odgovara „Vaistinu vaskrse.“ To su pozdravi preuzeti iz srpskoslovenskog. Rasprostranjeni su i oni preuzeti iz ruskoslovenskog, a to su pozdrav „Hristos voskrese“ i otpozrav „Vaistinu voskrese“. Nedelja je dan kojeg je Isus vaskrsao. Slave se i drugi (pashalni ponedeljak) i treći dan Vaskrsa (pashalni utorak). Inače, cela ta sedmica naziva se Velikom, odnosno Strasnom nedeljom. Pravoslavci Vaskrs proslavljaju Svetom liturgijom, a katolici Svetom misom.






Izvor : sr.wikipedia.org

Inmold u Priboju startuje u junu

Požeška kompanija Inmold će najverovatnije u junu započeti proizvodnu u „Slobodnoj zoni
Priboj “ .

Ova porodična firma, koja se bavi proizvodnjom IML robota i alata za brizganje plastike, potpisala je u januaru ugovor sa predstavnicima Opštine i „Slobodne zone Priboj“o zakupu 1600 metara kvadratnih prostora, gde planira da razvije serijsku proizvodnju i uposli oko 100 radnika.

Kompanija „Inmold“ u Priboju / Foto:Facebook


Završni radovi na proizvodnom pogonu

Narodni poslanik iz Priboja Krsto Janjušević najavio je pre par dana na svom fejsbuk profilu,skori dolazak mašina i opreme u pogon Inmolda u Priboju .
U kompaniji kažu da ne znaju tačno kada će otpočeti proizvodnja ali da bi po sadašnjem planu to trebalo da se desi najverovatnije u junu .


Pogon „Inmolda“ u Priboju / Foto:Facebook


Na novoj lokaciji u Priboju će se vršiti razvoj i proizvodnja delova za alate i industrijske robote, koje već proizvodimo u Požegi.
Ovim proširenjem ćemo značajno povećati svoje proizvodne kapacitete, sto će nam omogućiti da uđemo na nova tržista, kao i da još više ubrzamo razvoj i usvajanje novih tehnologija.
Radujemo se radu u novom gradu, sa novim ljudima i na mnogim novim projektima, piše , u okviru vesti o otvaranju pogona u Priboju, na sajtu kompanije Inmold.

Dualno obrazovanje

Ova firma je inače jedna od 200 kompanija koje se nalaze u sistemu dualnog obrazovanja u Srbiji, u okviru koga je ostvarena saradnja sa školoama.
Nastava se obavlja u radionicama u kompaniji, a polaznici imaju šansu da po završetku školovanja dobiju zaposlenje.


www.priboj033.com