Država kriva za zločin u Kukurovićima

Izvor: Blic

Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom je utvrdio odgovornost države Srbije za ratni zločin u selu Kukurovići u opština Priboj, 18. februara 1993. i to je prva takva presuda za područje Sandžaka, saopštio je danas Fond za humanitarno pravo (FHP).

FHP je 9. jula 2007. pokrenuo sudski postupak protiv Srbije u ime 20 meštana Kukurović, a od suda je traženo da „obaveže državu da zbog odgovornosti za napad Vojske Jugoslavije (VJ) na Kukuroviće i štete na imovini meštana isplati odštetu od 32.750.000 dinara“.

 

Kukurovići (Izvor: hlc-rdc)
Kukurovići (Izvor: hlc-rdc)

„O visini odštete sud će odlučivati ukoliko Apelacioni sud potvrdi ovu presudu“, dodaje se u saopštenju.

U toku postupka održano je 12 ročišta na kojima je saslušano 10 svedoka koji su „opisivali teror pripadnika VJ nad muslimanskim stanovništvom nakon što je VJ stigla na to područje u maju 1992.“
Tri svedoka očevidca opisali su minobacački napad VJ na Kukuroviće 18. februara 1993, navodi FHP i ističe da je sud utvrdio „da su se pre napada jedinice Užičkog korpusa VJ nalazile u neposrednoj blizini sela i da je u minobacačkom i pešadijskom napadu uništena imovina mnogih meštana“.
Navodi se i da su 18. februara 1993. oko 18 sati „pripadnici VJ, čiji su položaji bili oko sela, napali selo Kukurovići“ i da su meštani, „među kojima je bilo i dece, pobegli kroz šumu, prema Pljevljima i Priboju“.
Dva dana kasnije, nekoliko meštana koji su se vratili u Kukurovićima „zatekli su zgarišta i pobijenu stoku“, a „u spaljenim kućama leševe Uzeira Bulutovića, Mušana Husovića i Fatime Sarač, koji za vreme napada nisu uspeli da napuste selo“.
FHP navodi da je 11. aprila 1993, „kada u selu više nije živeo niko, zapaljeno još osam kuća sa pomoćnim objektima“.
Istražni sudija je u oba slučaja izvršio uviđaj, ali nakon toga „nijedan meštanin Kukurovića nikada nije saslušan, niti je sprovedena bilo koja druga istražna radnja“, kaže se u saopštenju.
FHP navodi i da je 23. oktobra 2006. Okružnom javnom tužilaštvu u Užicu podneo krivičnu prijavu protiv nepoznatih pripadnika Užičkog korpusa VJ. U saopštenju se dodaje i da je 27. oktobra 2006. to tužilaštvo obavestilo FHP da je predmet prosleđen Tužilaštvu za ratne zločine.
FHP navodi da je sud odbio prigovor zasterelosti koje je tokom postupka istaklo Republičko javno pravobranilaštvo, „jer Tužilaštvo za ratne zločine Srbije i dalje preduzima radnje na otkrivanje počinilaca ovog zločina“.

Враћа се основни суд у Прибој

На седници Владе Србије, усвојен је Предлог Закона о седиштима и подручјима судова и јавних тужилаштава, чиме се враћа Основни суд у Прибој. Предлог Закона је послат Скупштини Србије данас на усвајање, након чега ступа на снагу.judge_4

Приликом усвајања нове одлуке о мрежи основних судова, у мандату претходне Владе, Општински суд је неправедно укинут у Прибоју и припојен Основном суду у Пријепољу. Оваквим чином грађанима Прибоја био је отежан приступ правди, иако је седиште Основног суда у Прибоју било још од педесетих година. Општина Прибој испуњава све услове за поседовање седишта Основног суда у Прибоју, као што су наменски урађена зграда за суд, са свим садржајима, потребним уређајима и инвентаром, број становника, велика и разуђена гранична територија, као и довољан број предмета у кривичној, парничној, ванпарничној и извршној материји. Враћањем Основног суда Прибоју, вишеструко ће се смањити и трошкови.

У протекле три године од када се примењује Закон из 2010. године, када је и укинут Основни суд у Прибоју, уочени су бројни недостаци који се односе на територијалну организацију пре свега основних судова и основних јавних тужилаштава. Наиме, према важећем законском решењу у Републици Србији постоје само 34 основна суда, у оквиру којих постоји велики број судских јединица. Имајући у виду чињеницу да су се кривични поступци и већина парничних поступака водила у седишту суда то је стварало велике проблеме и трошкове како странкама, тако и другим учесницима у поступку, а нарочито адвокатима, везаним за долазак на суђење. При том треба имати у виду да је већи број места у Републици Србији остао без свог суда, што свакако није оправдано, имајући у виду број становника у тим местима, као и традицију, будући да су та места увек имала суд. С тога је закључено да је неопходно повећати број основних судова на 67 и редуковати број судских јединица будући да су се оне показале као нерационално решење. Ово свакако представља најважнији разлог за доношење овог закона имајући у виду да основни суд представља базични суд и да се највећи број грађана управо обраћа основним судовима у циљу заштите својих права и интереса. Упоредо са тим извршена је и измена територијалне организације основних јавних тужилаштава која прати територијалну организацију основних судова. Доношење новог Закона о седиштима и подручјима судова и јавних тужилаштава неопходно је и због усклађивања са изменама Закона о уређењу судова, Закона о судијама и Закона о јавном тужилаштву.

Законом ће се заједно са изменама Закона о уређењу судова, којим се предвиђају одређене измене у стварној надлежности виших и основних судова, као и изменама Закона о судијама, које ће омогућити распоређивање судија у нове судове, омогућити равномерна оптерећеност судова и судија у Републици Србији.Поред тога новом територијалном организацијом основних судова и јавних тужилаштава биће омогућен лакши приступ правди свим грађанима с једне стране, као и ефикасније обављање послова основних јавних тужилаштава који се пре свега односе на гоњење учиниоца кривичних дела.

 

Извор: www.priboj.rs

Све очи упрте у ФАП

Извор: РТС

Припремила : Оливера Петровић Стојанчић
Некада један од развијенијих индустријских делова земље Југозападна Србија, данас готово да нема индустрију. Више од 40.000 људи око Лима живело је од „ФАП“-а. Већина фабрика које су радиле за некадашњег гиганта више не постоји. Осам општина тог краја заједнички покушава да привуче инвеститоре и оживи индустрију, али пољопривреду и туризам.

Југозападна Србија, подручје у коме живи више од 250.000 људи, некада један од развијенијих индустријских делова земље, данас готово да нема индустрију. Број пензионера и незапослених је изједначен, а одлив становништва, у потрази за послом, велики. Осам општина тог краја заједнички покушава да привуче инвеститоре и, уз помоћ државе, оживи индустрију, пољопривреду и туризам.

http://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=LOmRcpBxNpk

Настави са читањем „Све очи упрте у ФАП“

Šest najboljih recitatora za okružnu smotru

 

Na 43. Opštinskoj smotri recitatora, u organizaciji Doma kulture, odabrani su recitatori koji će na Okružnoj smotri u Kosjeriću, 11. aprila 2013, predstavljati Priboj. Od 32 prijavljena, selektor Miki Damjanović odabrao je sledeće recitatore:

MLAĐI UZRAST
Na Okružnu smotru u Kosjerić idu:
1) Ana Potparić  (O.Š. “Desanka Maksimović)
2) Vesna Šaponjić (O.Š. “Branko Radičević”)

SREDNJI UZRAST
1) Bosiljka Kojadinović  (O.Š. „Branko Radičević)
2) Hristina Rvović  (O.Š. “Vuk Karadžić”)

STARIJI UZRAST
1) Vanja Marković (Gimnazija)
2) Ana Šušanj (Gimnazija)

Štrajk u FAP-u prekinut!

 

DSCF1759
Štrajk radnika u krugu fabrike

PRIBOJ – Nakon sastanka sa rukovodstvom FAP-a štrajkački odbor je doneo odluku o prekidu štrajka pošto je postignut dogovor oko sledećih tačaka:
1. Isplata 20% zaostale januarske, i 40% februarske plate do 10. aprila.
2. Da se pošalje zahtev Vladi Republike Srbije i Ministarstvu ekonomije Republike Srbije, da na osnovu člana 400.a Zakona o Privrednim Društvima, imenuju predstavnike društvenog kapitala, koji će da izaberu novi nadzorni odbor i bord direktora.
3. Da se konstituiše Skupština u kojoj bi se predstavnici društvenog kapitala birali po sistemu jedan čovek jedan glas, tajnim glasanjem sa jedinstvenog biračkog spiska.
Po rečima predsednika štrajkačkog odbora, g-dina Miroslava Mrševića, štrajk će biti nastavljen, tj. aktiviran u slučaju da se skupština ne raspiše za dvadeset dana.

Štrajk u Fapu se nastavlja

Pošto juče nisu postigli dogovor sa rukovodstvom  predstavnici Jedinstvenog  sindikat radnika FAP-a su pozvali radnike u nastavak štrajka.

Jutros oko 7 i  30 ispred Upravne zgrade Fapa okupilo se oko 300 radnika koji ma se obratio predsednik ovog sindikata Miroslav Mršević .

Šef obezbeđenja nije dozvoliopredstavnicima medija, (i ako su se predstavili), prisustvo događaju a na pitanje ko je zabranio prisustvo medija događaju , i ko ne dozvoljava ulazak rekao je, „Neda ti fabrika da uđeš“.

Pregovori sa rukovodstvom su nastavljeni uz iste zahteve od kojih je ključni  zahteva za sazivanje  vanredne skupštine akcionara FAP,(po principu jedan čovek jedan glas), sa novim nosiocima društvenog kapitala, kao i ostavke članova nadzornog odbora i odbora direktora, s tim što bi sadašnji odbor obavljao poslove do izbora novog rukovodstva.

DSCF1759

Настави са читањем „Štrajk u Fapu se nastavlja“

U FAP-u najavili štrajk

U Fabrici automobila u Priboju najavljen generalni štrajk. Mogu da prave godišnje 7.000 vozila, a sad sklapaju svega 23

 
srb-priboj

PRIBOJ – Štrajkački odbor Fabrike automobila Priboj (FAP) za sredu ujutro ispred upravne zgrade, zakazao je generalni štrajk radnika Fabrike kamiona, u kojoj je 1.130 zaposlenih, bez učešća radnika četiri druga zavisna preduzeća.

Pored isplate (u prošli petak isplaćeno 60 odsto januarske plate), kamiondžije traže zakazivanje vanredne skupštine akcionara FAP, sa novim nosiocima društvenog kapitala, kao i ostavke članova nadzornog odbora i odbora direktora, s tim što bi sadašnji odbor obavljao poslove do izbora novog rukovodstva.

U nekada najvećoj fabrici kamiona na Balkanu, projektovanoj za godišnju isporuku 7.000 vozila, trenutno se sklapa sedam autobusa i 16 vozila za vojsku, a narudžbine kupaca za desetak kamiona ne mogu da prihvate jer nedostaju bankarske garancije i krediti. Propala su i dva tendera za privatizaciju, a curi im i vreme za „infuziju“ Vlade Srbije kao preduzeću od posebnog interesa.

 – Zbog nemara ili neznanja, nisu usklađena akta preduzeća, pre svega statut sa Zakonom o privrednim društvima. Zato nam je krajem prošle godine Ministarstvo finansija uskratilo subvencije od 80 miliona dinara, namenjene za repromaterijal i poslove, a poslodavci ne daju odgovore ko je je kriv za promašaj – kaže predsednik štrajkačkog odbora Miroslav Mršević i šef pogona površinske zaštite.

Oštricu krivice, Odbor okreće ponajviše prema starom rukovodstvu. Tvrde da u nadzornom odboru ima ljudi koji ne mogu doprineti FAP-u.

– Tražimo posao, a ne milostinju, hoćemo da zaradimo plate! Tražimo da se nizom mera, kao u pojedinim zemljama, zaštiti domaća proizvodnja u kojoj je u određenom procentu učešće domaće radne snage i opreme, da naša vozila imaju šansu na tenderima putara, gradskih prevoznika i drugih kupaca – kaže za „Novosti“ Mršević.

 

TAJNO GLASANJE

ŠTRAJKAČKI odbor je odbio ponudu da predloži dvojicu članova, predstavnika društvenog kapitala, već traži da se u novu Skupštinu akcionara neposredno predlažu i biraju zaposleni tajnim glasanjem. Traže i ukidanje prava sindikatu da bira nosioce kapitala „koji su u osnovi izvor korupcije u FAP-u“, jer su direktori tako postavljali „svoje ljude“.

Tragom prvih rudara

Nastavljen međunarodni projekat istraživanja rane metalurgije na Balkanu. U naselju Jarmovac, Zavičajni muzej radi uz pomoć Engleza i Nemca

PRIBOJ – U okviru međunarodnog projekta “Evolucija, organizacija i upotreba ranog metala na Balkanu”, u nekadašnjem rudniku “Jarmovac”, na periferiji grada, započela su istraživanja o prvim kopačima rude bakra. U pitanju je, naime, deo projekta o razvoju metalurgije u Evroaziji – nastavak lane započetih traganja na lokalitetima Bele Vode i Pločnik, nedaleko od Prokuplja, kao i iskopavanja kojima se već osam godina bavi Zavičajni muzej u Priboju.

sr-rudokopi_310x186
Ekipa Zavičajnog muzeja otkrila je prva okna pre osam godina

– U naselju Jarmovac i duž Jarmovačkog potoka, desne pritoke Lima, obavljaju se arheološka snimanja rudarske zone i traganje za neotkrivenim oknima, dok u Kaluđerskom polju druga ekipa geofizičkim tehnikama pokušava da otkrije rudarsko naselje, topioničarske peći i druge objekte za obradu rude bakra – ističe Savo Derikonjić, direktor Zavičajnog muzeja u Priboju, naglašavajući da će iskopavanja biti nastavljena u septembru i oktobru.

Inače, ovaj projekat se realizuje uz finansijsku podršku Engleske, odnosno stručnjaka Instituta za arheologiju Univerziteta u Londonu – profesora Tiloa Refrena i dr Miljane Radivojević – kao i Centra za arheometalurgiju i Muzeja rudarstva iz Nemačke.

– Bakarna ruda se, prema našim istraživanjima, na Jarmovcu vadila pre gotovo 5.500 godina, iako stručnjaci iz Evrope tvrde da je to moglo biti i pre 7.000 godina – naglašava Derikonjić. – Tokom iskopavanja obavljenih minulih godina, otkrili smo četiri okna, kamene alatke prvih rudara i njihova naselja, odnosno humke. Ali, nismo imali sredstva za laboratorijske analize nađenih uzoraka bakarne rude, pa će to sada biti urađeno.

 MONOGRAFIJA

TERENSKA i laboratorijska istraživanja stručnjaka iz tri zemlje trajaće do 2015. godine, a svi nalazi o otkriću i upotrebi bakra u praistoriji biće objavljeni u monografiji o ranoj metalurgiji na Balkanu.

Autor: D. GAGRIČIĆ
Originalni tekst pročitajte ovde: http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:425313-Priboj-Tragom-prvih-rudara

Limske večeri dečje poezije

U petak i subotu, 22. i 23. marta, održače se Limske večeri dečje poezije.

Pristiglo je 836 radova đaka iz 45 gradova Srbije i Crne Gore, Limske_veceri_poezije[1]-152880-1-2_420x0a žiri je odabrao šest koje će se predstaviti na finalnoj večeri.

Finalisti su Vasilije Kadić, učenik 6. razreda iz Kragujevca,Miloš Franović sedmak iz Kotora, Teodora Cvetanović, učenica 8. razreda iz Babušnice, Dimitrije Vlahović đak 7. razreda iz Nikšića i dve osmakinje iz Bijelog Polja – Monika Vujisić i Azra Mehonjić.

Najbolje radove izabrao je žiri u sastavu: Tode Nikolić i Crvenke, Nataša Ivanović iz Beograda i Podgoričanka Jovanka Vukadinović.

Domaćin ovogodošnjih Limskih večeri dečje poezije je OŠ Vuk Karadžić.

Planinarenje: informacije za sutra

Pozivamo sve zainteresovane da nam se sutra pridruže na planinarenju do Crnog Vrha. Molimo sve zainteresovane da se pojave između 7:30 i 8:00 sutra kod žičanog mosta. Polazak je u 8:00. Meteorolozi za sutra najavljuju vedro nebo i hladno vreme, pa se u skladu sa tim obucite, toplu odeću i udobnu obuću (čizme, cipele, dublje patike). Ponesite sa sobom i rezervnu preobuku da biste se presvukli kada se preznojite. Osim hrane ponesite i flašu vode. Vidimo se sutra. Planirani povratak u Priboj je između 16 i 17 časova. Planinarenje organizuju Alen Đozgić i Milija Jovičić.

Pogled na Priboj sa Crnog Vrha (Foto: Alen Đozgić)
Pogled na Priboj sa Crnog Vrha (Foto: Alen Đozgić)

Donacija opštine Priboj pribojskom porodilištu

Bez beba u porodilištu

 

Dečiji boks porodilišta, Opšte bolnice Priboj danas je dobio donaciju vrednu milion i 448 hiljada dinara bez PDV, od Opštine Priboj, u vidu nabavke dva prekopotrebna aparata – fiksnog inkubatora i fotolampe. Aparati su kupljeni od nemačke firme Dreger iz Beograda, a tim povodom Opštinu Priboj danas je posetio i predstavnik ove kompanije, Vuk Đurović. On je u razgovoru sa predsednikom opštine, Lazarom Rvovićem, izrazio svoje pozitivno mišljenje o ovom činu i konstatovao da je opština Priboj možda čak i jedina opština u Srbiji koja je nekoj bolnici donirala aparate, a takođe je istakao da će i u budućnosti nastaviti dobru saradnju sa lokalnom samoupravom u Priboju.

Donirani fiksni inkubator, inače služi za zbrinjavanje svakog novorođenčeta, za zagrevanje, za ugroženu novorođenčad i terapiju, dok se fotolampa koristi za lečenje fiziološke žutice, kod povišenih vrednosti bilirubina.
Inače, prema podacima Opšte bolnice Priboj, u protekloj 2012.godini rodjeno je 203 bebe, od toga 114 dečaka i 89 devojčica, dok su u ovoj godini do danas, rođene 44 bebe, i to 28 devojčica i 16 dečaka.

Obaveštenje:
BSG vakcina za novorođenčad, koje inače nije bilo u celoj Srbiji, a u Priboju od 20.01. do 13.03., juče je stigla i danas je već prva grupa vakcinisana. Narednih dana, planirano je da sva novorođenčad dobiju ovu vakcinu, koja se inače dobija u prvoj godini života.

Izvor: www.priboj.rs

Pribojska Banja bliže Zlatiboru


Ovog leta gradiće se značajna regionalna saobraćajnica. Preko Crnog vrha put će biti kraći 30 kilometara

PRIBOJ – Pribojska Banja i turistički centar Zlatibor biće povezani putem preko Crnog vrha i manastira Uvac u kanjonu istoimene reke, čime bi se sadašnji put preko Kokinog Broda skratio za oko 30 kilometara.
 Manastir Uvac
– U Ministarstvu saobraćaja potvrđeno je da će na leto početi izgradnja regionalnog puta Banja – Đurčići – Leskovac – Uvac. Projekat je uradio beogradski CIP, a na pribojskoj teritoriji asfaltni kolovoz biće dug 12,5 kilometara, dok su znatno manjeg obima radovi u opštini Čajetina, pošto je odavno izgrađena deonica preko Jablanice – ističe Lazar Rvović, predsednik opštine Priboj.

Ovim, konačno, počinje realizacija dugogodišnjih inicijativa i priprema opština Priboj i Čajetina za povezivanje banjskog lečilišta sa poznatim letovalištem i zimskim centrom. Sadašnja veza od Banje, preko Kratova i Kokinog Broda, duga je 62 kilometra.

– Uz investiciju od 170 miliona dinara, za pola sata stizaće se sa Zlatibora u Banju – kaže Rvović. – Put otvara široke turističke mogućnosti celom kraju, pre svega Banji u kojoj je započela revitalizacija RH centra, kao i za razvoj poljoprivrede u dosad besputnim selima u donjem toku Uvca.

Kad se uskoro okonča postupak tendera u Banji će započeti radovi na izmeštanju saobraćaja iz centra lečilišta, izgradnji raskrsnice za Kratovo i parkinga za automobile i autobuse. Vrednost ove investicije je 43 miliona dinara.

POSETA RUSKOG PATRIJARHA

U BANJI je nedavno prilikom razgovora Milutina Mrkonjića, ministra saobraćaja, sa predstavnicima opštine i Mileševske eparhije, najavljeno da će Pribojsku Banju početkom juna posetiti ruski patrijarh Kiril u pratnji srpskog patrijarha Irineja.

Originalni tekst:  http://www.novosti.rs/vesti/srbija.73.html:424119-Pribojska-Banja-blize-Zlatiboru

 

Poziv na planinarenje

Pozivamo sve zainteresovane građane da nam se pridruže ovog vikenda na planinarenju od Priboja do Crnog Vrha. Svi zainteresovani neka se jave na e-mail ili na našu facebook stranicu kako bi dobili više informacija. Ovaj vikend će prema predviđanjima meteorologa biti hladan, pa je potrebno obući topliju odeću i obuću u slučaju da idete na planinarenje sa nama. Ponesite sa sobom i zalihe vode, nešto hrane i dobrog raspoloženja. Vidimo se!

Priboj sa Crnog Vrha (Foto: Alen Đozgić)
Priboj sa Crnog Vrha (Foto: Alen Đozgić)

Rudo: Zbog brane potapaju škole i kuće

Ove godine počinje izgradnja Hidroelektrane „Mrsovo“, prve na Limu u Srpskoj. Samo dva kilometra iznad sadašnjeg Limsko-drinskog jezera HE „Višegrad“, ili 21 kilometar uzvodno od ušća Lima u Drinu, uskoro će početi izgradnja HE „Mrsovo“, prve na Limu u RS. Novo jezero će tok Lima sada zaustaviti u dužini od devet kilometara, sa nultom tačkom ispod kapija ulaza u Rudo. Ovo će jezero potopiti sedam kuća ispod Horfice, u Polimlju, te zgradu škole i jedan poslovni objekat u Mrsovu, žičani most i nekoliko lokacija groblja u Starom Rudom i Polimlju. Настави са читањем „Rudo: Zbog brane potapaju škole i kuće“