Konkurs za kratki film na temu „Čovek i priroda“

OŠ „Nikola Tesla“ – Pribojska Banja raspisuje nagradni Konkurs za kratki film na temu „Čovek i priroda“. Na konkursu mogu učestvovati učenici osnovnih škola sa područja Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine .

Konkurs je isključivo amaterskog karaktera a video materijal može biti snimljen mobilnim telefonom, fotoaparatom ili amaterskom kamerom. Настави са читањем „Konkurs za kratki film na temu „Čovek i priroda““

Susretanja u planini (2)

Pored susreta sa zanimljivim ljudima na planinarenjima i sa njihovim životnim pričama, moguć je i susret sa divljim životinjama. Jedan takav susret je ovekovečen na fotografiji ispod. U pitanju je divlja svinja i blizak susret sa njom u kanjonu Uvca novembra 2008. godine. Vidimo se na planinarenju početkom marta, očekujte uskoro više informacija 🙂

DSC01309

Dve hidrocentrale na čekanju

Danas je Opštinsko veće Priboja održalo 15. sednicu, ali se na dnevnom redu nisu našle dve planirane tačke kojima je trebalo da se razmotri mogućnost izgradnja dve mini hidroelektrane na Limu.

Priboj

Danas je Opštinsko veće Priboja održalo 15. sednicu, ali se na dnevnom redu nisu našle dve planirane tačke kojima je trebalo da se razmotri mogućnost izgradnja dve mini hidroelektrane na Limu.

Odlučeno je da se predlozi odluka o izgradnji malih elektrana „Rekovići“ i „Mramorje“ odlože za sledeću sednicu na koju će biti pozvani predstavnici potencijalnih investitora.

Između ostalog, veće je danas usvojilo finansijske planove Turističke organizacije, Gradske biblioteke i Doma kulture „Pivo Karamatijević“, plan Štaba za vanredne situacije, predlog odluke o raspodeli sredstava sportskim klubovima, predlog Deklaracije za opštinu Priboj bez genetski modifikovanih organizama…

Pod tačkom razno, Veće je konstatovalo da se potrebu da se nastavi i intezivira borba protiv neregistrovanih taksi prevoznika.

Izvor: http://westinfo.rs/drustvo/priboj-dve-hidrocentrale-na-cekanju

 

Oštećeni mostovi ka Crnogorskom primorju

AUTOR: D. GAGRIČIĆ

Na magistrali uočena velika oštećenja mostova. Urađeni projekti popravke, ali „Putevi Srbije“ ne naručuju radove.NOVA VAROŠ – Na četiri od devet mostova preko reke Bistrice, na deonici magistrale prema južnom Jadranu, od Nove Varoši do raskrsnice u Bistrici – so, rđa i vremenske neprilike uzele su danak. Oštećenja se vide golim okom, a ograda je na jednom mostu toliko loša da ni pešaka ne bi mogla da zadrži od pada u ambis, a kamoli da spreči sletanje automobila!? Настави са читањем „Oštećeni mostovi ka Crnogorskom primorju“

MaliFormat, ali veliko srce

Od 14. do 26. februara u Galeriji Doma kulture je postavljena izložba FormatMali 2013. slikarsko-grafčke sekcije ULUPU- DS-a i ULUS-a  Ovo je već 7 godina kako se tradicionalno organizuje. Selekcija radova je izvršena u januaru mesecu u Beogradu. Ove godine po odabiru konkursne komisije to je 57 radova, 57 autora u različitim tehnikama. Posle izvršene selekcije (odabira radova) žiri je ove godine uvrstio i rad pribojskog slikara Nikole Radovića.

7798_big

Izložba će obići više gradova u Srbiji da bi završna bila u Beogradu u ArtCentru. Specifičnost ove izložbe je između ostalog i u tome što u svakom gradu gde će izložba  biti postavljena, organizovaće se i glasanje posetilaca za najbolji izloženi rad. Glasovi publike se sabiraju i na kraju se dobija pobednik sa najvećim brojem glasova, svih gradova.

 

Dođite, pogledajte i dajte glas  svojoj slici.!

 

www.priboj033.com

 

Organizovano protiv brana na Limu

Juče je u hotelu Lim u Priboju održan sasatanak Koordinacionog odbora za borbu protiv brana na Limu. Sastanku su prisustvovali predstavnici gotovo svih udruženja građana iz Priboja kao i pojedinci koji se zalažu za očuvanje ove reke .  U fokusu razgovora bile su  , trenutno aktuelne , pripreme investitora za izgradnju brane u Mramorju , ispod Crkve u Starom Priboju.

DSC_9524

 Na sastanku je pročitano mišljenje Javnog komunalnog preduzeća iz Priboja koje je dato na zahtev investitora u vezi brane u Mramorju . U njemu piše da izgradnja brane u Starom Priboju nije moguća jer bi tako nastala vodna akumulacija potopila kanalizacione odvode za fekalne vode .
Na sastanku je određena delegacija koja će posle kontakata sa predstavnicima Opštine pokušati da izdejstvuje obećani Okrugli sto na temu izgradnje brana , koji bi prenosila TV Priboj , a na kome bi se konačno javno i otvoreno izneli argumenti protiv izgradnje brana .

– Ohrabreni smo izjavom nedavnom izjavom  predsednika Opštine ,Lazara Rvovića,  koju je preneo jučerašnji Blic  , a u kojoj kaže  da će se zalagati za očuvanje Lima u Priboju , a da će umesto izgradnje brana predložiti gradnju alternativnih izvore energije . Zbog toga se nadamo da će reagovati i na gradnju brane u Mrsovu , (teritorija susedne opštine  Rudo), koja bi ako se izgradi , ugrozila stanovnike Sjeverina koji pripada našoj opštini, rekao je Dejan Puzović , predsednik  Rafting kluba .

Fapov prvenac

Prvo vozilo naše fabrike

fap

Naš  cilj је Sjenica —  gradić na Реšterskoj visoravni, okićenoj zelenim, nepreglednim раšnjacima. Vise od dva sata voznje ostavio je za sobom kamion FAP-a „Četvrtak“ , dok nije savladao uspon Miloševa dola i Govednjaka.

Mašina sopti i s’ naporom  savlađuje strminu Каraule  i Aljinovića, odakle se brzo stiže u Sjenicu. Čista i gostoprimljjva, ona ljubazno dočekuje goste. Pošli smo da posetimo prvenca Fabrike automobila Priboj, kamion 6GGF-L, koji je ovde, u jesen 1953. godine, stigao u „Autotransportno preduzeće“  sa šefom računovodstva Vehbom Vrcićem, vozačem Karlom Egerom, austrijancem, koji je onda boravio u ime „Saurera“ u Priboju i vozačem Numanom Zekićem koj i i sada, posle deset godina, radi u Autotransportnom preduzeću.

Susret sa prvim vozilom naše fabrike bio je za nas vrlo svečan. Neku potajnu snagu i posebno osećanje radosti osetili smo kada smo stali pred „Šestaka“, tek pristiglog sa daleke voznje.

Posiveo od prašine, uprskan blatom, ovaj pionir naše automobilske industrije, činilo nam se , bio je ponosniji nego ikad. Za njim je ostalo desetine hiljada kilometara pređenih   vrletima   i primitivnim putevima brdskih predela .

Ugledao je sve puteve Jugoslavije, i gotovo da nema mesta u zemlji gde nije stigao prvi FAP-ov „“Šestak“.

Prvenac
Ovo je prvenac naše fabrike —„“Šestak“, koga su nazvali „Labud“.
Čovek u kožnom kaputu је Numan Zekic prvi vozac ovog vozila

Numan Zekjc je njegov prvi vozač. Sačuvao је iz 1953. godine i prvi snimak našeg pionira. Desetine građana okupilo se oko kamiona  sa oznakom FAP-a, čija  je pojava izazivala pravu senzaciju na sjeničkim ulicama .

— Као danas se sjećam, kaze Numan, koliko sam bio radostan onog jesenjeg dana 1953. godine kada sam prvi put sjeo za volan FAP-ovog kamiona. Šest meseci sam ga vozio bez predaha. lšao је „Šestak“ poslušno i onuda kuda se nije moglo zamisliti. Građani su bili ponosni što је prvo FAP-ovo vozilo došlo u njihov grad.

Gledamo „Šestaka“ i divimo mu se. On је napunio 10 godjna. Deset godina neumornog pu­tovanja i „ambasadorovanja“ jugoslovenskim drumovima.

Ispred prvog autobusa
Evo prvog FAP-ovog autobusa. Njega su proizvele neiskusne, mlade ruke.

Iza „“Šestaka“ parkiran је i FAP-ov autobus kupljen 1954. , i njega je vozio Numan Zekić, а pored njega Alija Čerkez i Salih Bronjo. Prvi ga je vozio Muharerm  Kaćevac. Punih 8 godina putuje ovaj neurmorni putnik na relacijama prema Novom Pazaru, Prijepolju i dаlје, prema svim većim mestima Jugoslavije. Njjm su svi zadovoljni i raduju se kad njime putuju jer je udoban, brz i skladan. Nimalo oronuo, vitak, belesao se na suncu pored čilog „“Šestaka“.

— То su odlicna kola, kaže Brojo, čini mi se da mu  je glavna odika izdržljivost. Njime najradije krećem na put.

Ovaj autobus je prvi proizveden u Pribojskoj fabrici  i on je pionir u svojoj vrsti, neisluženi vojnik pred kim stoje jos neproputovani putevi.

hladnjaca
Ovo je prva hladnjača.Svakadnevno saobraća na relaciji Sjenica Sarajevo . Prvi vozac hladnjace је Alija Čerkez

Маlо dаlје je prva jugoslovenska hladnjača FAP-ove proizvodnje. Svakog drugog dana ona doputuje iz Sarajeva u Sjenicu, prolazeci pritom jednu od najtežih relacija drumskog saobracaja.

— Hladnjača је odlično vozilо, kaze Alija Čerkez, čak i tamo gde su skeptici smtгatrali da je nemoguce njome putovati. Ja sam ponosan sto prvi vozim naše prvo vozilo — hladnjacu. Putovao sam njome i u inostranstvo: u Italiju, Bugarsku- Svuda je bila postojana, ogromna i vitka.

I tako, u Sjenici se nalaze sva tri prvoproizvdena vozila Fabrike automobila. Jedno već  ove godine slavi svoju desetu godišnjicu, zajedno sa radnom zajednicom koja je u vrletima Sandžaka, u nekadašsnjem bespuću, izrasla u ogromnu fabriku automobilske industrije Jugoslavije.

Sа njom živi i „Šestak“ koji deset godina juri drumovima naše zemlje i ponosno nosi ime FAP-a.

Oni su montirali prva vozila

Doživljaj  je zaista fantastičan za svakog onog koji prvi put stupi u taj nepojmljivi  prostor koji odjekuje zaglušujućim  ritmom motora, prostor u kome se ljudi gube u površine strugova, šasija i kranova. Kao da se ljudi tu ne  susreću i ne primećuju…

lzgled vara. FAP — to je ritam mašina i motora, ali i ritam ljudi. FAP je ritam naše motorizacije, one posleratne i , možda, one koja će doći, dolaziti …

montaza iz prvih dana
Cela montaža iz prvih dana proizvodnje

U ogromninm prostorijama hale Montaže ,  ljudi su nekada, pre deset godina, svemoguću matematičku  formulu kretanja vozila pretvorili u čelik , čelik u  vozilo, vozilo u  svoju budućnost.

Bile je to ogromna stvar , to pretvaranje formule, taj ritam ….

Da, bile je to ogromna stvar, te 1950. i 1951. godine uhvatiti se u koštac s prirodom. Savladati njene ćudi i pobediti je, jer tada su nekolicina radnika zakopali prve pijuke na ledinu gde je danas fabrika, i nisu znali da li se gradi fabrika ili nešto  drugo. Zato su  kopali brzo i bez predaha, u želji da sagledaju prve konture onog što prave. Iz te rado­znalosti  izgleda, a sigurno je da je bilo i nešto drugo po sredi, nikao je prvi fabrički dimnjak u ovom  kraju. I to je bila prva pobeda. Nicali su gvozdeni nosači, ukrštao se čelik sa žuljeviima i sve manje su čelični stubovi mrsili jutarnju maglu Limske doline.

I došla je potom druga pobeda.

ugradnja prvog motora
Red je zaustavljen za jedan minut. Radnici su hteli da ovekoveče ovaj trenutak montiranje prvog vozila. Na slici su prvih pet montera, sleva na desno: Cane Tomić, Rahmo Šahović, Muradif Sukić, Pavle Milošević, Daut Hasanagić

Tog 10. septembra 1953. godine montirano je prvo FAP-ovo vozilo 4GE-L. Bio je to, u stvari, „Četvrtak“ firma „Saurer“ koja je poslala ova vozilo da se na njemu uče  budući  monteri . A njih je tada bilo  svega petorica: RamoŠahović, Daut  Hasanagić, Pavle Milošević, Muradif Šukić i Cane Tomić.

Radna grupa montaže u nastanku

Nije trebalo dugo čekati pa da sa linijske tra­ke siđe prvo vozilo koje je nosilo znak — FAP. Taj ohrabrujući ritam mašina i motora počeo je tačno u 10 časova i 30 minuta , pre podne,  30. oktobra 1953. godine. Zvuk  fabričke sirene je označio znak za uzbunu. U krugu fabrike sjatili su se radnici i ra­doznalo iščekivali da direktor Autotransportnog preduzća iz Sjenice preuzme prvo Fap-ovo vozi­lo. Bio je to „Šestak“ — 6 GGF-L. Uz gromoglasno „URAA“ i uz pisak sirene , tresnula je flaša šampanjca  o karoseriju vozila.

Radosni poklici, uzbuđenja, a možda i po koja suza radosnica, zvuci fabričke sirene,  sve je to pratilo vozilo, prvo FAP-ova vozilo, sve dok nije iščezlo sa vidika .

Jednom je izgledalo nemoguće . I veličina tog „nemogućeg“ ležala je baš u tome u tome —što je taj dan označavao prodor u nemoguće.

Oni su eho vremena koje se nastavlja u punom sjaju  svoje perspektive.

Svaka čast našoj jugoslovenskoj motorizaciji, all FAP je otkucaj njen, on je ritam te  ma­torizacije, FAP je mladost i starost naše socijalističke industrije i njen progres.

Jer, u  tom prvom ritmu radilo  se ručno, sa drvenim podmetačima i razmontiranom dizalicom .

Pa ipak, krajem  te godine bilo je sve više mon­tera, više radnika i više alata. A danas u toj montaži ima ih dvadeset puta više . Danas oni  za 8 sati sa linije izbace 18 vozila .

zato ne treba zaboraviti njih petoricu : Dauta, Rama, Pavla, Muradifa i Caneta .

I ako se neko prvi put zaputi kroz posni krš san­džačkih  prevoja, vrh  fabričkog dimnjaka, fapovog, ugledaće  iz svakog kraja, videće budućnost ovog kraja.

FAP ne  izrađuje samo vozila, on izgrađuje i ljude. A to je najveća snaga onog što jesmo i što postajemo…

saurer
Predhodnik naših današnjih vozila — kamion firme „Saurer“ iz Beča. Otkupljena licenca i prve probne voinje. Ispitivanje „Saurerovog“ vozila trajalo je dugo, dok nije doneta konaena odluka

www.priboj033.com, priređeno na  osnovu  publikacije „10 godina FAP-a“, 15.9.1963.

Susretanja u planini

Susretanja u planini

Osim uživanja u prirodi i njenim čarima, jedan od najzanimljivijih momenata je susretanje sa poznatim osobama iz grada, ili sa meštanima. I svako od tih susretanja ima svoju priču, nekada su to anegdote i zanimljivosti, nekada životne priče kako se nekada radilo i kako su vremena danas drugačija. Ovaj susret sa profesorom Milojem Ćetkovićem je ovekovečio Alen Đozgić u pećini na Malom Biću. Podsećamo vas da će tokom marta biti organizovana šetnja po planini, a neka destinacijai ruta pešačenja ostanu tajna za sada

Susretanja u planini
Susretanja u planini

Saopštenje kao reakcija na izjavu

НА ОСНОВУ ЧЛАНА 47. ЗАКОНА О ЈАВНОМ ИНФОРМИСАЊУ, МОЛИМО ВАС ДА ОБЈАВИТЕ ОВО САОПШТЕЊЕ КАО РЕАКЦИЈУ НА ИЗЈАВУ-САОПШТЕЊЕ ПРЕДСЕДНИКА СО ПРИБОЈ.

С А О П Ш Т Е Њ Е

Саопштење за јавност  Председника Скупштине општине Прибој Саше Василића, поводом неодржане седнице СО Прибој, показатељ је крајње неприхватљивог односа како  према институцији коју представља, тако и према колегама одборницима, али и према грађанима Прибоја. У свом ауторском тексту, Председник, више говори као портпарол  владајуће коалиције, него као Председник једне значајне институције у граду.

Председник свакако може И треба  да има свој политички став, али искључиво као Саша Василић, одборник ДС-а, али не и као Председник Скупштине. Он не сме да дозволи себи толики луксуз да у својству Председника износи ставове било које политичке опције и на тај начин директно крши Статут општине. Председник при том барата са низ неистина и паушалних оцена о теми о којој се, на жалост, није расправљало због недоласка “ОДГОВОРНЕ”  локалне власти, тј. њене одборничке већине.

За разлику од Председника, опозициони одборници немају урођени поданички и полтронски менталитет, ни према коме, па ни према министру Просвете(ујку) Жарку Обрадовићу. Жеља за неконфронтацијој, када је она неопходна, нас је и довела до овога стање до ког смо дошли. Бројне институције које су измештене из Прибоја  су очигледан показатељ  да климање главом и слепо спровођење ДЕКРЕТА из Београда, срозава нашу општину. Када смо већ код ДЕКРЕТА,(немерно је употребљен овај ТЕРМИН), Закон о основама образовања И васпитања, не познаје овај термин, што опет говори или о не знању или манипулисању јавности Председника Василића. Биће да је истина и једно и друго.

Што се тиче одговорности и коректног односа Председника Василића, зарад истине треба рећи да је опозиција, а посебно одборничка група Најбоље за Прибој-др. Јасминко Тоскић, предлагала у неколико наврата допуну дневног реда, између осталог и са тачком везаном за СТАЊЕ ОБРАЗОВАЊА У ОПШТИНИ. Председник Василић заједно са владајућом већином  је безочно игнорисао наше захтеве.

Председник показује изузетну толеранцију и коректност када каже да владајућа већина убудуће никада неће доћи ни на једну седницу Скупштине која се заказује на иницијативу опозиције. Ту се показује и Председникова бахатост  у односу на опозицију И грађане, јер ЗНА да неће ваљати ни један предлог опозиције.

Посебно је симптоматично, то што је Општинско Веће , као извршни орган, ставило АД АКТА, односно повукло захтев за сагласност за Одлуку о мрежи основних школа на подручју општине Прибој. Прво, скочили су себи у уста, тј. ставили су примедбу на одлуку коју су сами предложили, што поново показује колико дилетантски и неодговорно воде општину. Друго, поново су прекршили Статут Општине И Закон о локалној самоуправи, тиме што општинско веће преузима ингеренције Скупштине, тј. повлачи захтев за сагласност на  одлуку које једино Скупштина може да учини. Кршењем Статута Општине, што је озбиљан прекршај, владајућа коалиција довољно говори о себи и о свом  волунтаризму и незнању.

Председник Саша Василић, у саопштењу помиње и обимне инвестиције и развојне пројекте у сеоске месне заједнице. Опозиција је на седницама скупштине, до детаља  раскринкала фино увијене лоше намере владајуће коалиције и на јасан начин рекла грађанима о чему се ту заправо ради. А ради се о приватним пројектима, приватним задружним домовима у Хер Голешима, о приватним хидроцентралама које ће се градити ЈАВНИМ или народним парама. Као што смо и у предходним сазивима упозоравали да се ЈАВНА добра не смеју  користити  у личне сврхе, тако и сада упозоравама да се то не ради, јер ће епилог те приче бити на суду, а пример за то је фонд за развој пољопривреде.

Пошто је Председник нама, опозиционим одборницима, обећао да ће у наредном периоду игнорисати наше предлоге, ми ОБЕЋАВАМО Председнику да, ако не жели да разговарамо у ИНСТИТУЦИЈАМА система о проблемима општине Прибој, да ћемо бити приморани да се боримо за наш град и ван институција, тј. позваћемо грађане на јавни ЗБОР па ћемо на тај начин изврсити притисак на неодговорну власт . Уверени смо да ћемо у томе успети, јер Председник Василић  ионако само реагује на притиске било да су ОДОЗГО или да су ОДОЗДО.

 

С поштовањем,

 

Председник одборничке групе “НАЈБОЉЕ ЗА ПРИБОЈ-др.Јасминко Тоскић (СДП-ЛДП)”

______________________________________________________

Председник одборничке групе Демократске странке Србије

________________________________________________________

Председник одборничке групе Покрет за Прибој- др.Ћетковић Драган-Гага

__________________________________________________________

 

 

У ПРИБОЈУ, 07.02.2013.године