Priboj – Dve Opštine kao jedna

Прибој – Протокол о међуграничној сарадњи општина Прибој и Рудо ради заједничког аплицирања за европске фондове

PRIBOJ NASLOVNA foto gzs
Foto: GZS

potpisan je juče u opštini na Limu. Ove opštine iako se nalaze u dve različite države udaljene su manje od jednog kilometra i dele prirodne resurse.
“Današnji protokol je potpisan u sklopu projekta Podrinje koji sprovode Vlada Republike Srpske i naša državna vlast o uspostavljanju specijalnih veza ka boljoj institucionalnoj i regionalnoj saradnji. Ovaj projekat je u skladu sa svim evropskim tendencijama kada je reč o prekograničnoj kooperaciji i glavni akcenat u ovom projektu je razvoj privrede”, ističe zamenik predsednika ovog poduhvata, Krsto Janjušević.
Janjušević dodaje da postoji zajednički pristup u promociji slobodne industrijske zone Priboj koja se graniči sa teritorijom opštine Rudo i izrazio nadu da će uspeti da reše mnoge probleme koje muče ove susedne opštine.

 

 

 

krsto-janjusevic-foto-gz
Krsto Janjušević, Foto: GZS

“Učinićemo sve da relativizujemo granice i da povežemo naš narod na polju turizma, kulture, obrazovanja. Opština Priboj ima apsolutnu podršku Vlade Republike Srbije koja pokazuje kako se suštinski rešavaju problemi jerje shvatila da FAP-a nije pitanje jednog industrijskog subjekta već čitavog kraja, ne samo naše opštine već i opštine Rudo i okruženja” rekao je predsednik opštine na Limu Lazar Rvović.

 

lazar-rvovic-foto-gzs
Lazar Rvović, Predsednik Opštine Priboj, Foto: GZS

Prema Rvovićevoj oceni pitanje ove kompanije nije samo ekonomsko već i političko, a zahvaljujući naporima državne vlasti, za ovo područje dolaze bolji dani.
“Najveće napore ulažemo da zaustavimoo narod, a u tome možemo uspeti ako mu stvorimo uslove za ekonomski opstanak odnosno ako ima gde radi i pristojno živi. Zatim imamo i infrastrukturne probleme, jer se do 70% naše opštine ne može doći, a da se ne pređe državna granica.

Vlada je prepoznala naše probleme i Putevi Srbije privode kraju radove na saobraćajnici koja će nam omogućiti da nesmetano kretanje u svakom delu naše teritorije”, napomenuo je Rvović.

Načelnk opštine Rudo, Rato Rajak kaže da iako su ekonomija i privreda prioritet, imamo priliku da iskoristimo mogućnost zajedničkog nastupa pri dostupnim fondovima EU u prekograničnoj i regionalnoj saradnji.

rato-rajak-rudo-foto-gzs
Rato Rajak, načelnik Opštine Rudo, Foto: GZS

“U svakoj oblasti života pokušaćemo da unapredimo naše partnerstvo, a tog prostora ima zaista puno. Sve što je bilo prepušteno samoinicijativi određenih resora, sada je na zvaničan način kanalisano nekimputem koji će sigurno biti uspešniji i produktivniji”, naglasio je Rajak.
Glas zapadne Srbije

Danas počinje Prvi sajam domaćih proizvoda Rudo 2015.

Sajam, koji se organizuje kao podrška razvoju preduzetništva i poljoprivrede temeljenih na domaćoj proizvodnji u opštini Rudo i Drina-Tara regiji, danas će biti svečano otvoren u 12. 00 časova za posjetioce.

sajam2Rudo je jedna od opština koja je uključena u SWG-ov projekat: „Pristup baziran na razvoju teritorije na zapadnom balkanu-2. (druga) faza“, koji je finansiran od strane Evropske unije a kroz koji je formirana Drina-Tara regija, koja okuplja 14 opština: Višegrad, Goražde, Srebrenica, Bratunac, Milići, Užice, Čajetina, Ljubovija, Bajina Bašta, Prijepolje, Bijelo Polje, Pljevlja, Priboj i Rudo.

Na sajmu su izloženi domaći proizvodi od strane izlagača iz 14 opština Drina-Tara regiona, i susjednih opština iz Bosne i Hercegovine, Sokolac, Rogatica i Sarajevo. Proizvodi su izloženi na spratu u prostoriji galerije Doma kulture i na Trgu. Štandovi učesnika iz mjesnih zajednica opštine Rudo su u izložbenom dijelu salona na spratu. U tom dijelu su izloženi i domaći sitni kolači sa kojima će se žene takmičiti u kategiriji Naj kolačić.

sajam1Drugo takmičenje je organizovano za učenike osnovnih škola naše opštine u likovnim radovima na temu ovog sajma. Svi posjetioci sajma mogu glasati za najbolji rad. Proglašenje Naj crteža je sutra u 13 časova. Treće takmičenje je takmičenje za najbolji štand a proglašenje najboljeg štanda je sutra u 13. 15 časova. Sajam je i prodajnog karaktera. Svaki od kupaca po kupljenom proizvodu će od prodavca dobiti karticu za učešće u nagradnoj igri koju će ubaciti u posebnu kutiju iz koje če se izvlačiti nagradni dobitnici. Izvlačenje nagrada je takođe sutra u 13. 30 časova.

U 19 časova za izlagače je organizovana svečana večera i zabava u hotelu Komsar Rudo, kao i modna revija poznate kuće Sirognojno Kompani iz Sirogojna, kao i izložba modela kućne radinosti žena iz Višegrada i Rudog i modela kreatorke Vanje Kreho Gligović iz Rudog.

Program sajma

Četvrtak, 26. 02.

09:00 – Dolazak u učesnika
10:00 – Prvo predavanje
11 :00– Drugo predavanje
12 :00– Svečano otvaranje sajma
Sajam je otvorem za posetioce , degustacija kolača i glasanje za Najkolačić
18:00 – Proglašenje Naj kolačića
19:15 – Sumiranje prvog dana i zatvaranje
20:00 – Svečana večera i zabava u hotelu Komsar Rudo ( u okviru programa biće održana modna revija i dodjeljene zahvalnice)

Petak, 27. 02.

09:00 – Organizovan obilazak grada
10:00 – Otvaranje sajma
11:00 – Dolazak učenika iz osnovnih škola na obilazak sajma
12:00 – Proglašenje Naj crteža i dodela nagrada učenicima
13:30 – Izvlačenje nagrada za posjetioce sajma/kupce
14:00 – Zatvaranje sajma

Izvor: www.opstinarudo.com

Foto: Jelena Kuzmanović Šalipur

Priboj: Zapaljen automobil funkcionera SDA

Prenosimo saopštenje SDA Priboj

– Povodom nemilog događaja – bolje reci vandalskog čina koji se desio u noći 16 februara 2015 godine u 01 h 13 min kada je zameniku predsednika Skupštine Opštine Priboj, članu Opštinskog odbora SDA Priboj i članu Glavnog odbora SDA, Muameru Hasanagiću zapaljen automobil u sopstvenom dvorištu.

10974265_932803403431224_7507589489470082539_o10860847_932803453431219_4619171375076275709_o

Stranka Demkratske Akcije, ogranak Priboj, na vandrednoj sednici, održanoj dana 16.02.2015. godine u 11 časova izdaje sledeće

Saopštenje:

Stranka Demokratske Akcije, ogranak Priboj, osuđuje pojavu vandalizma ovakve vrste koje može da se tumači i kao čin zastrašivanja, a istovremeno i stvaranja atmosfere nesigurnosti po gradjane i njihovu imovinu, pa stoga apelujemo na drzavne organe, odnosno na Ministarstvo Unutrasnjih Poslova da što pre otkriju počinioci i njihovi nalagodavci i o tome obavestiti javnost.

Obzirom da je objekat pod video nadzorom postoje snimci ovog vandalskog čina te sa pravom očekujemo da se nadležni organi reagovati shodnom svojim ovlašćenjima i brzo rasvetiti ovaj slučaj.

Šire saopštenje o ovom nemilom događaju daćemo po dobijanju i razjašnjenju ovog vandalazima od strane odeljenja unutrašnjih poslova Priboj.

Izvor: SDA Priboj

Vučić na prezentaciji kamiona za FAP

Premijer Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je u Helsinkiju prezentaciji modela „Sisu“ kamiona koji će se proizvoditi u fabrici FAP u Priboju u prvoj polovini ove godine.

 

565554_aleksandar-vucic-foto-suzana-vasiljevic_f

 

Na sastanku nakon prezentacije razgovarano je o detaljima proizvodne linije i proizvodnog procesa, kao i o modernom procesu proizvodnje koji bi trebalo da budu uvedeni u fabriku FAP:

Ovim je premijer završio jednodnevnu posetu Republici Finskoj.

 

Izvor: B. Jelovac | 26. 01. 2015. Blic.rs

Javnim časom u Priboju otvoren novi teniski teren, (VIDEO)

Novi teniski teren u Priboju čiju je izgradnju finansirala Novak Đoković Fondacija danas je svečano otvoren  javnim časom, koji su za 50 mališana održali licencirani treneri za rad sa decom do 10 godina. Času tenisa prisustvovala su učenici iz škola “Vuk Karadžić”, “Branko Radičević” i “Desanka Maksimović”, PU „Nevena“ i TK „Priboj“.

Настави са читањем „Javnim časom u Priboju otvoren novi teniski teren, (VIDEO)“

Beleg braniocima čuva stražu na tromeđi

Opštine Čajetina, Priboj i Rudo obnavljaju spomenik braniocima drinskog fronta 1914. godine. Krajputaš majoru Vasiliju Lukoviću, isklesan bajonetima, neće više biti u korovu.

 Krajputaš na mestu gde je vođena jedna od prvih bitaka Velikog rata

USAMLjENI beleg, ukraj puteljka koji iz zlatiborskog sela Jablanica izlazi na granicu sa BiH, koga su vojnici na početku Velikog rata bajonetima isklesali komandantu Limskog odreda, majoru Vasiliju Lukoviću, uskoro će postati deo novog obeležja, a majoru će stražu čuvati saborci, sa imenima na pločama spomen-česme koju na tromeđi podižu opštine Čajetina, Priboj i Rudo.

U kamenu sa tragovima krvi i šrapnela granate, koja je na koti Cigla ubila komandanta, vojnici su samo dan pošto su 9. avgusta 1914. godine (po starom kalendaru) odbranili granicu Srbije pred naletima 16. austro-ugarskog korpusa i sahranili mrtve drugove, bajonetima urezali epitaf:

„Major Vasilije Luković poginuo 9. VIII 1914. g. Ispunio svoju dužnost prema Kralju i Otadžbini… Zavidimo ti, i pozdravljamo ti porodicu…“

Čitav vek vetrovi šibaju krajputaš, jedinstven spomenik iz Velikog rata jer su ga podigli vojnici, slično vojvodi Kajici iz epske pesme, kada su vojnici sabljama sanduk istesali i ostavili oružje „da im čuva na Krajini stražu“. Nemar pokolenja, mahovina i lišajevi prekrili su zapis i sećanje na odbranu Srbije, ovde na južnom delu Drinskog fronta. Samo se ponegde, u narodu, čuva predanje o odsudnoj odbrani i da je u dva dana „u okršaju sa četiri-pet puta nadmoćnijim Švabama na Cigli, Crnom vrhu i Oštrelju poginulo preko 100 vojnika i dobrovoljaca Limskog odreda Užičke vojske, a da su gubici napadača bili daleko veći.

Podaci o ratnicima su još uvek nepotpuni: tek se posledenjih meseci traga za imenima. Tela pogunulih na grudobranu otadžbine su 1939. godine preneta u spomen-crkvu u Priboju i selo Štrpci u ruđanskoj opštini, a posmrtni ostatke majora Lukovića (1881-1914) brat Teodosije, general, preneo je u rodni Knić, u Šumadiji.

– Kameni beleg na Cigli, svedok jednog danas skoro nezamislivog vojničkog odnosa prema otadžbini, narodu, vojničkoj časti i spremnosti na žrtvu, koji se može ravnati sa najsvetlijim antičkim primerima, već čitav jedan vek nas opominje da odamo dužnu poštu tom herojskom vremenu i precima – podseća Vukomir Božanić, predsednik TU „Jablanica“, koji je sa starim protom Radovanom Ćosićem pokrenuo akciju da se ovaj kraj oduži hrabrim braniocima.

Stogodišnjica odbrane Srbije na južnom delu Drinskog fronta obeležiće se 22. avgusta, do kada neimari treba da završe radove na sedam kilometara makadamskog puta od Jablanice do granice. Opština Čajetina u ovaj projekat, kako kaže Božanić, ulaže preko 10 miliona dinara.

ŠAJKAČA I ČUTURICA

Na spomen-česmi, uz stari beleg, koga umivaju konzervatori užičkog Muzeja, biće u kamenu prepoznatljivi delovi odeće i opreme srpskih ratnika – šajkača i čuturica iz koje će isticati voda, dovedena uz pomoć pumpe. Uz stari, isklesaće se i novi epitaf.

Večernje Novosti/ D.Gagričić

Počela gradnja HE Mrsovo

Rudo – Predednik RS Milorad Dodik i vlasnik „Komsar enerdži grupe“ Rašid Sardarov potpisali su juče povelju i položili kamen temeljac čime je počela gradnja Hidroelektrane „Mrsovo“ kod Rudog instalisane snage 36,8 megavata.
Почела градња ХЕ Мрсово
Dodik je rekao da je vlasnik „Komsar enerdžija“ za ovu investiciju obezbedio 200 miliona maraka.

– Ova investicija je dokaz da Vlada RS ulaže maksimalne napore za razvoj istočnog dela Srpske. Dokaz za to je i izgradnja saobraćajnice i tunela na Čemernu, ulaganje u izgradnju Andrićgrada i ovaj hidroenergetski objekat u Rudom – naglasio je Dodik i podsjetio da Sardarov i njegova kompanija ulažu mnogo novca u RS i da će tako biti i ubuduće.

Serdarov je rekao da će investicija omogućiti narodu ovog kraja da bolje živi, da se poboljša njegova socijalna struktura i da mladi ljudi ostaju da žive u Rudom.

– Na vreme su pribavljene građevinska i ekološka dozvola. Učinili smo i učinićemo sve da hidroelektrana ne naruši prirodnu sredinu i lepotu ovog kraja i trud građana ove opštine da reka Lim bude čista i bistra – rekao je Sardarov navodeći da se u Srpskoj oseća kao kod kuće.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić rekla je da Hidroelektrana „Mrsovo“ neće imati značajniju akumulaciju i da se ona svrstava u red protočnih hidroelektrana.

– Značajno je da će u ovom hidroenergetskom objektu, kada bude završen, biti zaposleno 25 radnika među kojima i znatan broj stručnjaka – istakla je Golićeva.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Željko Kovačević zahvalio je kompaniji „Komsar enerdži“ koja, osim ovog hidroenergetskog objekta, ulaže i u energetska postrojenja u Ugljeviku.

Načelnik opštine Rudo Rato Rajak rekao je da Ruđani doživljavaju ovaj projekat kao početak razvoja skoro zamrlog grada i njegove industrije, otvaranja novih radnih mjesta i napretka u svakom pogledu. Polaganju kamena temeljca prisustvovali su ministar trgovine i turizma RS Maida Ibrišagić-Hrstić, generalni direktor „Elektroprivrede RS“ Branislava Milekić, narodni poslanici, načelnici susednih opština i drugi gosti.

Proizvodnja

Pod akumulacionim jezerom biće oko 200 hektara zemljišta.

Godišnja proizvodnja hidroelektrane biće 141 gigavat-čas električne energije.

 

Izvop: Glassrpske.com/Radoje Tasić

Osveštani temelji crkve majci Mehmed-paše Sokolovića

Po želji popa Gagića iz Kalifornije, u Sokolovićima osveštani temelji novog hrama, posle četiri veka. Za sve „krivi“ janjičar Mehmed-beg, Mehmed-paša Sokolović (Bajo Nenadić) i „Novosti“.

 

rs-rudo_620x0

 RUDO – Prvi put, nakon četiri veka, na temeljim a spaljene crkve koju je za života i na vrhuncu svoje moći izgradio Mehmed-paša Sokolović, svojoj majci, u Sokolovićima kod Rudog u nedelju su osveštani temelji budućeg hrama. Bajo Nenadić (Mehmed-paša) je na levoj strani Sokolačke reke sagradio crkvu majci, a džamiju na desnoj obali ocu Dragutinu. U vremenu prošlom džamija je pet puta rušena, pa i u ovom veku, peti put obnovljena, a crkvi će ovo biti prvi put.

Ko zna kad bi i da li bi, da o srpskoj zaboravnosti i nemarnosti, o tome kritički nisu pisale „Novosti“ uz pohvalu muslimanima, da su čak pet puta u prošlosti do danas obnavljali džamiju u Sokolovićima. Sve je to u Kaliforniji pročitao vremešni pop Stevan Gagić, koji je tokom Drugog svetskog rata emigrirao sa Pala, gde je službovao kao sveštenik. Odlučio je da bude ktitor crkvi u Crkvinama i želja mu se ispunila.

– Logično je da je Mehmed-paša Sokolović džamiju i crkvu, kao zadužbinu svojim roditeljima, gradio u Sokolovićima i logično je da je i ova zaravan u Sokolovićima, zbog toga i dobila ime Crkvine, a po predanju Srba sa kolena na koleno. Pristupamo gradnji crkve na Crkvinama, a po želji prote Stevana, koji je za ovaj posao zadužio mene i Nevenku Vasić, bližeg rođaka. Sa nama u svakodnevnoj vezi su i popadija Nadežda i njena deca Vladimir i Katarina, koji takođe žive u Kaliforniji, a uskoro će posetiti i Rudo – kaže za „Novosti“ Branislav Kovačević, građevinski inženjer iz Valjeva.

Zemlju u Crkvinama besplatno je za potrebe crkve i porte ustupio Slobodan Rađen, a na „gradilište“ je o trošku opštine Rudo dovedena voda sa gradskog vodovoda. I lokalna Elektrodistribucija je investirala oko 10.000 maraka u dovod struje. Ovih dana, opet o trošku opštine, kreće i asfaltiranje priključnog puta na regionalni put Rudo – Priboj, koji i bukvalno prolazi ispod Crkvina.

– U pratnji sveštenika sa Gornjedrinskog i Romanijskog regiona, osveštenje temelja crkve obavio je Bogdan Stanišić, izaslanik mitropolita Nikolaja dabrobosanskog, a Gramat, sa svim podacima o graditeljstvu i graditeljima u temelj crkve postavio je Gojko Topalović, predsednik crkvenog odbora SPC „Sveti apostoli Petar i Pavle“ u Rudom. Pomagali su mu deca Savo i Aleksa Stanić i Dalibor Paponjak, Zora Stanić, Bojana Mićević i Dobrila Stančić, kao i domaćini Slavko Stanić, Bograd Rađen i Slavko Rađen.

Baja Nenadića je na Ravancima, brdu iznad Rudog, u tursko doba kao đaka bogoslovije, a ne čobančeta, pronašao i u Istanbul na školovanje odveo janjičar Mehmed-beg Ješlija. Razboriti Bajo je kasnije izrastao u velikog vezira i to ostao za vladavine tri turska sultana.

Rudo

Ono što su propustili u minula četiri veka da urade ovdašnji Srbi i sveštenici, sada će u Sokolovićima uraditi pop Stevan Gagić, stanovnik Kalifornije. Pripomoći će mu i ovdašnje verske i lokalne političke vođe. To je meštanima zaseoka Stanići pomoglo da dobiju asfalt do svojih kuća, a i vodu za piće, sa kojom su sve do ovih dana imali velikih problema.
U SPOMEN MAKARIJU

MEHMED-paša Sokolović je po svemu zaslužan što je obnovljen rad u Pećkoj patrijaršiji, u kojoj je službovao Makarije Sokolović, po nekim izvorima brat, a po drugima brat od strica. Na čelu Pećke patrijaršije Makarije je bio od 1557. do 1571. godine, a nasledio ga je sin Antonije Sokolović. Ruđani su u spomen patrijarhu Makariju, pre 30 godina podigli crkvu na Paštan brdu, koje dominira nad Sokolovićima i Crkvinama i u trouglu sada pravi mesto za hodočašće pravoslavnim i islamskim vernicima.

 

Izvor: Večernje novosti / R. Milović

Nikola među „pegla“ čekićem

RUDO – Nikola Avramović je više miliona puta povredio graničnu među između Srbije i Bosne i Hercegovine, a da za to nikada nije bio sankcionisan. Granicom „šara“ od malih nogu, a kad je ojačao, postao je kovač. Kuje, kali, klepa, žari i pali, a na dobrobit svoju i tuđu. Omiljen je na graničnoj međi u Sjeverinu, Rudom, Sastavcima i Međurečju.

rs kovacc_620x0Međurečje je teritorija Rudog, a u potpunosti okruženo pribojskim Sastavcima u kojima se Nikola rodio. Ali, osnovna škola i sva druga infrastruktura Sastavaka nalaze se u Međurečju. Tu te za „granicu“ niko ne pita. Iz Sastavaka se ne može u matičnu opštinu Priboj, a da se ne uđe u Ruđanski Ustibar, u kojem je Nikola učio zanat kovača. Ni tu te za granicu niko ne pita. Onda je Nikola počeo da radi u FAP „Auto-delovima“ u Rudom, a kuću napravio u pribojskom Sjeverinu, gotovo na samoj granici gde počinje Rudo (BiH). I tu te niko za granicu ne pita.

Ne bih znao ni koliko sam napravio motika, trnokopa, poklepao sekira, potkova za konje i volove, koliko dima progutao raspirujući vatru mehurom i koliko puta čekićem udario po nakovnju. Jedino znam da dobar nakovanj izdrži svaki čekić. No, u ovom poslu nije samo važno imati jake ruke, već i poznavati materijal, kojim se prave alati i alatke. Poznavati i tehnologiju kalenja. Moraš biti i malo načitan – kaže za „Novosti“ kovač Nikola, odnedavno penzioner i kovač na crno, jer na „granici šarenici“ je sve moguće.

U kovačnicu u Sjeverinu, kao i u mnoge druge širom sveta, malo ko danas zalazi. Zanat umire, a samo poneki šeret pokušava da uposli kovača.

Sad u pripremi izgradnje HE „Mrsovo“ na Limu, telefonom me pozvao, navodno tehnički direktor ove centrale. Ozbiljnim glasom i probranim rečima, naručio mi izradu hiljadu železnih klanfi, i to onih uvrnutih, jer mu treba za ugradnju u Branu. Za cenu kaže ne pita, jer je čuo da sam dobar majstor i sve u tom stilu. Želi da odmah počnem da kujem klanfe, a on će za nekoliko dana navratiti da preuzme prvu porudžbinu i doneće ugovor i novac, kao početnu investiciju. U nestašici posla, meni zaigra srce, a razum i ova telefonska nauka mi pomogoše da otkrijem broj telefona, na šta „tehnički direktor“ nije računao. Otkrijem šereta, moj dobar drugar i pravim se lud. Prepričam mu šta mi je čovek naručio za HE i od njega tražim pozamašnu pozajmicu novca, za nabavku gvožđa, a pare ću mu, kažem, vratiti s kamatom. Hiljadu je razloga našao da mi ne pozajmi novac, a ja sam mu onda hiljadu puta pomenuo neke njemu najmilije. Tu smo izravnjali račune, a i dalje se družimo. Šta ćeš, sve ti je to život. Moje pravilo je da nikada ne kukam na tuđem groblju, a za one što ne znaju za šalu, kažem, treba ih ozbiljno zafrkavati – „zakova“ ovu priču Nikola Avramović.

ISKREN ODGOVOR

Na pitanje da li je ikada pročitao roman „Kako se kalio čelik“, Nikola odgovara slično kao i Mujo iz Višegrada kad su ga pitali drugovi u vojsci da li je pročitao od Andrića „Na Drini ćuprija“. Zatečen pitanjem, Mujo je dao iskren odgovor: „Čuj čito, hodo ba po njoj“.

Izvor: Vecernje Novosti/ R.Milović

 

Прибојац водећи стручњак за вино у аустријском манастиру

Прибој – Зијад Фазлић (66) из села Миоче код Прибоја је пуних 40 година провео живећи и радећи у католичком манастиру Гобелсбург у Аустрији, где је готово четири деценије био водећи стручњак у производњи надалеко чувених вина, у првом реду чувеног „Грине ветрина“, која се извозе само за монденску елиту у Америци, Аустралији, Енглеској и Канади. О каквим висококвалитетним винима се ради, а чију производњу је водио наш човек, говори и податак да флаша од само 0,75 литара кошта преко 30 евра.

„Био сам професионални возач у једној аустријској фирми, возио сам камионом производе из те земље искључиво за Индију, Пакистан и Авганистан. Остао сам после неколико година рада без посла, а онда ми је понуђен посао у католичком манастиру Гобелсбург у Доњој Аустрији, недалеко од Кремса, 60 километара од Беча, где имам кућу у којој живи моја породица. Прихватио сам, обучен да радим и водим послове почев од наводњавања и узгоја винограда, бербе, преко пресовања грожђа и специјализоване производње вина у винарији манастира Гобелсбург. Сву ту традиционалну производњу са много тајни, која се не мења од  далеке 1725. године, до најситнијих детаља проверавају у савременој лабораторији“, прича Зијад.

 

Он каже да се у овој винарији производи на стотине тона најквалитетнијих аустријских вина. А када се вино од годишње бербе произведе, следи посебна церемонија, нико га не сме пробати и наздрављати док се оно званично не освешта од стране католичких свештеника и та се традиција изузетно поштује, истиче Зијад.

Он је испричао да је као човек који држи до своје исламске вероисповести, живео деценијама у католичком манастиру Гобелсбург, ту се хранио и никада није имао проблема што он сам није католик.

„У манастиру су се са великим поштовањем односили према мојој вероисповести, добијао сам увек посебну храну прилагођену мојој исламској вери и никада ме ничим нису повредили. Са католичким свештеницима сам одлично сарађивао, било је самном и Срба из Србије, православних хришћана и честитих људи и верника, који су ту радили и данас тамо раде, једноставно, ту се гледало само какав је ко човек и радник, вероисповест није била уопште важна“, додаје он.

Зијад напомиње да су имали једину обавезу да чувају тајну производње старих аустријских вина, на то су их свештеници обавезали као одговорне и верујуће људе, а овај Прибојац је никоме није открио. Истина, каже да у селу Миоче, где такође има кућу и проводи своје пензионерске дане, за своју душу понекад пече ракију „Шљивку“, а уз тајне у печењу ракије које знају наши људи у Србији, он примењује и сазнања која је научио у производњи старих вина у Аустрији.

Неколико пута годишње оде у Аустрију, обавезно обиђе винарију у Гобелсбургу, а како рече недавно су му тамо дословце казали: Зијаде, без обзира што си у пензији, ако икада пожелиш да поново радиш у овој земљи, без много размишљања дођи код нас, имамо за тебе посла у производњи вина.

Фазлић је остао велики пријатељ са људима из манастира, који су му после 40 година рада и живота у овом верском објекту, поклонили златан сат са посветом и мноштво других дарова. Ипак, жеља за родним крајем и одлука да остатак живота проведе у свом завичају је била јача и он се вратио у своје село Миоче код Прибоја, где каже „да ипак дише пуним плућима и где му је најлепше, уз своје пријатеље и наше људе“.

„Ја само ценим људе по том колико су они вредни и поштени, а не које су вере и како се они зову. Овде у Миочу, са мојим пријатељима и комшијама Србима и Бошњацима заједнички прослављамо и православни и католички Божић, али и Бајрам, а иако овде нема ниједан католик, ми то заједнички наздравимо и обележимо у знак подршке нашим пријатељима католицима“, каже уз осмех необичан човек Зијад Фазлић.

Глас западне Србије

Rudo: Zbog brane potapaju škole i kuće

Ove godine počinje izgradnja Hidroelektrane „Mrsovo“, prve na Limu u Srpskoj. Samo dva kilometra iznad sadašnjeg Limsko-drinskog jezera HE „Višegrad“, ili 21 kilometar uzvodno od ušća Lima u Drinu, uskoro će početi izgradnja HE „Mrsovo“, prve na Limu u RS. Novo jezero će tok Lima sada zaustaviti u dužini od devet kilometara, sa nultom tačkom ispod kapija ulaza u Rudo. Ovo će jezero potopiti sedam kuća ispod Horfice, u Polimlju, te zgradu škole i jedan poslovni objekat u Mrsovu, žičani most i nekoliko lokacija groblja u Starom Rudom i Polimlju. Настави са читањем „Rudo: Zbog brane potapaju škole i kuće“