Radioaktivni gromobrani još uvek na pribojskim krovovima

Na osnovu člana 2. st. 4. Zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja i o nuklearnoj sigurnosti i Zakona o izmenama Zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja i o nuklearnoj sigurnosti, zabranjena je ugradnja radioaktivnih gromobrana na teritoriji Republike Srbije.

Izvori jonizujućih zračenja iz radioaktivnih grmobrana moraju se ukloniti u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do maja 2014. godine. U Priboju oni postoje još uvek na mnogim krovovima zgrada. Настави са читањем „Radioaktivni gromobrani još uvek na pribojskim krovovima“

Izložba slika Nataše Đuričković „Dobro jutro“

U organizaciji Zavičajnog muzeja iz Priboja, u sredu 6. avgusta u 19:30, biće otvorena izložba slikarskog ciklusa „Dobro jutro“ Nataše Đuričković Sidre.

Izložba će biti postavljena u galeriji „Nadežda Nada Vitorović“, a trajaće narednih 10 dana, do polovine avgusta. Ovo nije prvi put da Nataša Đuričković izlaže u Priboju. Prošle godine, Priboju se predstavila sa ciklusom metaforičnog naziva „Šećeru“, dok će ovaj put predstaviti ciklus „Dobro jutro“, koji je imao premijeru još 2011. godine, nakon čega je obišao brojne muzeje i galerije u zemlji.

 

 

 

 

priboj.rs

Beleg braniocima čuva stražu na tromeđi

Opštine Čajetina, Priboj i Rudo obnavljaju spomenik braniocima drinskog fronta 1914. godine. Krajputaš majoru Vasiliju Lukoviću, isklesan bajonetima, neće više biti u korovu.

 Krajputaš na mestu gde je vođena jedna od prvih bitaka Velikog rata

USAMLjENI beleg, ukraj puteljka koji iz zlatiborskog sela Jablanica izlazi na granicu sa BiH, koga su vojnici na početku Velikog rata bajonetima isklesali komandantu Limskog odreda, majoru Vasiliju Lukoviću, uskoro će postati deo novog obeležja, a majoru će stražu čuvati saborci, sa imenima na pločama spomen-česme koju na tromeđi podižu opštine Čajetina, Priboj i Rudo.

U kamenu sa tragovima krvi i šrapnela granate, koja je na koti Cigla ubila komandanta, vojnici su samo dan pošto su 9. avgusta 1914. godine (po starom kalendaru) odbranili granicu Srbije pred naletima 16. austro-ugarskog korpusa i sahranili mrtve drugove, bajonetima urezali epitaf:

„Major Vasilije Luković poginuo 9. VIII 1914. g. Ispunio svoju dužnost prema Kralju i Otadžbini… Zavidimo ti, i pozdravljamo ti porodicu…“

Čitav vek vetrovi šibaju krajputaš, jedinstven spomenik iz Velikog rata jer su ga podigli vojnici, slično vojvodi Kajici iz epske pesme, kada su vojnici sabljama sanduk istesali i ostavili oružje „da im čuva na Krajini stražu“. Nemar pokolenja, mahovina i lišajevi prekrili su zapis i sećanje na odbranu Srbije, ovde na južnom delu Drinskog fronta. Samo se ponegde, u narodu, čuva predanje o odsudnoj odbrani i da je u dva dana „u okršaju sa četiri-pet puta nadmoćnijim Švabama na Cigli, Crnom vrhu i Oštrelju poginulo preko 100 vojnika i dobrovoljaca Limskog odreda Užičke vojske, a da su gubici napadača bili daleko veći.

Podaci o ratnicima su još uvek nepotpuni: tek se posledenjih meseci traga za imenima. Tela pogunulih na grudobranu otadžbine su 1939. godine preneta u spomen-crkvu u Priboju i selo Štrpci u ruđanskoj opštini, a posmrtni ostatke majora Lukovića (1881-1914) brat Teodosije, general, preneo je u rodni Knić, u Šumadiji.

– Kameni beleg na Cigli, svedok jednog danas skoro nezamislivog vojničkog odnosa prema otadžbini, narodu, vojničkoj časti i spremnosti na žrtvu, koji se može ravnati sa najsvetlijim antičkim primerima, već čitav jedan vek nas opominje da odamo dužnu poštu tom herojskom vremenu i precima – podseća Vukomir Božanić, predsednik TU „Jablanica“, koji je sa starim protom Radovanom Ćosićem pokrenuo akciju da se ovaj kraj oduži hrabrim braniocima.

Stogodišnjica odbrane Srbije na južnom delu Drinskog fronta obeležiće se 22. avgusta, do kada neimari treba da završe radove na sedam kilometara makadamskog puta od Jablanice do granice. Opština Čajetina u ovaj projekat, kako kaže Božanić, ulaže preko 10 miliona dinara.

ŠAJKAČA I ČUTURICA

Na spomen-česmi, uz stari beleg, koga umivaju konzervatori užičkog Muzeja, biće u kamenu prepoznatljivi delovi odeće i opreme srpskih ratnika – šajkača i čuturica iz koje će isticati voda, dovedena uz pomoć pumpe. Uz stari, isklesaće se i novi epitaf.

Večernje Novosti/ D.Gagričić

Film o Guči i sentimentalna (o)sećanja

Prijepolje – Posle premijere u beogradskoj Kinoteci, otvaranja Festivala mediteranskog filma u Splitu i prikazivanja na Filmskom festivalu na Paliću, film „“Rock the Trumpet (a movie which doesn’t want to bea documentary)“ odnosno, „Drmaj trubom (film koji ne želi da bude dokumentarac)“ turskog reditelja Salija Sallinija prikazan je i u Prijepolju, gradu u kome je odrastao i završio osnovnu i srednju školu. Настави са читањем „Film o Guči i sentimentalna (o)sećanja“

Ministarstvo kulture finansira radove

Priboj – Prošle nedelje su u Priboju boravili stručnjaci Centralnog instituta za konzervaciju iz Beograda kako bi započeli drugu fazu projekta na zaštiti srednjovekovne nekropole . Za projekat zaštite kamenih nadgrobnih spomenika prošle godine je uspešno konkurisao Zavičajni muzej u Priboju pa je Ministarstvo kulture Republike Srbije odobrilo sredstva. Настави са читањем „Ministarstvo kulture finansira radove“

Mogući preokret u slučaju vode zagađene algama u Užicu

Krivac za najnovije zagađenje vode u Užicu nije ljudski faktor, niti tehnički kvar, pa je isključena mogućnost da je zagađena voda iz Vrutaka prodrla u novo izvorište Sušičko vrelo, već, prema nezvaničnim saznanjima Danasa – male hidroakumulacije u slivu Sušičkog vrela koje su to izvorište zagadile, nakon nedavnih obilnih padavina. Настави са читањем „Mogući preokret u slučaju vode zagađene algama u Užicu“

Kalendar branja lekovitog bilja

U XIX i XX veku naučnim radom i hemijskim ispitivanjima utvrđeno je u kojoj je fazi razvoja izvesna biljka najbogatija lekovitim sastojcima. Takođe je otkriveno da lekoviti sastojci nisu uvek podjednako raspoređeni u svim biljnim organima. Po pravilu, u doba cvetanja biljka ima najviše lekovitih sastojaka u listovima i cvetovima, a na kraju vegetacije u podzemnim organima, plodovima, semenju i kori. Prema tome, od vremena berbe u mnogome zavisi i lekovitost biljke.

Настави са читањем „Kalendar branja lekovitog bilja“

FAP „Livnica sa nadogradnjom“ pred privatizacijom.

 Vučić najavio dolazak nemačke „Prevent Group“. „Prevent“ posluje na tri kontinenta u 13 zemalja sveta, Srbija četrnaesta.

http://glaszapadnesrbije.rs/dp_press_slike/logo-fap_livnica.jpg

Najava premijera Srbije Aleksandra Vučića o interesovanju i dolasku nemačke „Prevent Group“ u FAP Livnicu sa nadogradnjom Prijepolje se nalazi u završnoj fazi.
U toku jula meseca očekuje se konkretizacija i ponuda „Prevent Group“ o preuzimanju Livnice.
Nezvanično, stiže potvrda da će se stari programi zadržati, livenje i mašinska obrada uz dobijanje poslova za renomirane proizvođače auomobila (Audi, Porshe, Shoda Peugeot, Seat, WV), a u programu Prevent-a imamo izradu zaštitne odeće i program opremanja luksuznih jahti.
U planu je da se u Prijepolju otvore dva nova pogona autosedišta i autopresvlaka gde bi se zaposlilo 200 novih radnika. Ovo bi za posrnulu prijepoljsku privredu bila „Injekcija“ i najbolja preporuka za dolazak drugih stranih investitora. „Prevent Group“ je prisutna na tri kontinenta u preko 13 zemalja sveta i zapošljava preko 7000 radnika.
Nakon izvesne privatizacije FAP Priboj od strane finskog SISI AUTA koju je najavio i čiji je inicijator i nosilac Aleksandar Vučić ostalo je da se još jedna premijerova najava ostvari, a to je privatizacija FAP Livnica sa nadogradnjom Prijepolje od strane „Prevent Group“.

Izvor: industrijskisindikat.org

Odobreno otvaranje Carinske ispostave u Priboju

Nakon odluke Uprave carina Ministarstva finansija, Vlade Srbije da se uđe u proces vraćanja Carinske ispostave u Priboj, danas su lokalnoj samoupravi zvanično stigle dobre vesti o konačnoj odluci.

Na sastanku sa pomoćnikom predsednika Opštine Krstom Janjuševićem, direktor Sektora za kontrolu primene propisa Ognjen Pantelić i direktorka Sektora za ljudske kadrove Uprave carina, Branislava Čubrilović, saopštili su zvanično da je doneta Odluka o otvaranju Carinske ispostave Uprave carina u Priboju. Ovom odlukom, institucija bez koje je Priboj ostao pre 10 godina, ponovo se vraća u ovu opštinu, čime se nakon vraćanja Osnovnog suda, opština institucionalno jača. Prema rečima predstavnika Uprave carina i njihovih saradnika, potrebno je još samo operatizovati celu stvar.

„Očekuje se da do dolaska investitora iz Finske, što je nešto što je neposredno iniciralo razgovore između lokalne samouprave i Vlade RS, u Priboju i zvanično počne sa radom Carinska ispostava.“, rekao je Ognjen Pantelić, direktor Sektora za kontrolu primene propisa u Upravi carina. Prema njegovim rečima, Uprava carina će u narednom periodu da poveća svoje prisustvo i u smislu sprečavanja šverca i svih oblika sive ekonomije u Priboju.

Ono što je ostalo kao garancija i dogovor još od prošlog sastanka sa predstavnicima Carinarnice Užice, prema rečima Krsta Janjuševića jesu prostorije i uslovi poslovanja u opštini Priboj za koje se pobrinula lokalna samouprava, koja će vraćanjem ove institucije ojačati svoj institucionalni okvir u regionu.

S.M