Kalendar branja lekovitog bilja

U XIX i XX veku naučnim radom i hemijskim ispitivanjima utvrđeno je u kojoj je fazi razvoja izvesna biljka najbogatija lekovitim sastojcima. Takođe je otkriveno da lekoviti sastojci nisu uvek podjednako raspoređeni u svim biljnim organima. Po pravilu, u doba cvetanja biljka ima najviše lekovitih sastojaka u listovima i cvetovima, a na kraju vegetacije u podzemnim organima, plodovima, semenju i kori. Prema tome, od vremena berbe u mnogome zavisi i lekovitost biljke.

Ovo moraju da znaju oni koji beru bilje za domaću upotrebu, a pogotovu oni koji sakupljaju bilje na veliko, namenjeno za trgovinu i preradu. Razumljivo je da nijedan biljni kalendar ne može biti u potpunosti tačan, jer zavisi od veličine područja koje obuhvata, klime, reljefa, biljnog sveta, godine i dr.
Međutim, ovaj kalendar može korisno poslužiti našim biljarima, kao putokaz i gruba orijentacija u radu.

KADA BI TREBALO BRATI I KOJE BILJE

Januar: imela

Februar: imela, bor, breza i drugi pupoljci, zubača i pirevina, maslačak, cvet podbjela i dr.

Mart: zubača, hrastova i druge kore, jagorčevina, kopriva, krušina, ljubičica, maslačak, pirevina, podbjel, repušina, srčenjak, pupoljci topole, breze i drugog drveća, velika bedrenika, vodopija, vrbova kora i dr.

April: božur, dobričica, glog, gorka djetelina, garocvet, jagorčevina, kamilica, kopriva, lazarkinja, ljubičica, dan i noć, maslačak, oman, plućnjak, podbjel (cvet i list), repušina, rusa, rusomača, sasa, srčenjak, trn velika bedrenika.

Maj: božurov i bagremov list, bokvica, breza, buhać, bunika, dobričica, digitalis kunasti, đurđevak, divlji kesten, dobričica, glog, gorka detelina, gorocvet, islandski lišaj, jagoda, kamilica, kopriva, kesten pitomi, kopriva kupina, lazarkinja, lipa, maslačak, majčina dušica, matičnjak, milagled, medveđe grožđe.

Jun: bijeli sljez, bukvica, borovnica, breza, brusnica, buhać, bunika, dan i noć, digitalis, divizma, dobričica, glog, gorka detelina, hajdučica, islandski lišaj, kesten pitomi, jagoda, jagorčevina, kantarion, kičica, kopriva mrtva bela, kruška, kupina, molika, matičnjak, majčina dušica, majska ruža, nana, nar, neven, pelen, orah, plućnjak, rusomača, rutvica, rastavić, različak, slez crni, sitnica, suručica, tatula, titrica ili kamilica, turčinak, velebilje, virak, vranilovka, zova, žavornjak.

Jul: bokvica, borovnica, breza, brčanka, brusnica, bunika, crvotočina, divizma, divlja ruža, dupčac, hajdučka trava, islandski lišaj, jagoda, kadulja, žalfija, kantarion, kim, kokotac, kopriva, kopriva bela mrtva, kupina, lavandula, lipa, matičnjak, majoran, miloduh, nana, orah, pelen, podbjel, rastavić, rosulja, slez beli, slez crni, sitnica, tatula, timijan, titrica ili kamilica, trandarilje, troskot, velebilje, turčinak, vidac, virak, vranilovka, vratić, zova, žavornjak .

Avgust: bokvica, borovnica, brčanka, bunika, čemerika, crvotočina, divizma, hajdučica, hmelj, ivanjsko cveće, islandski lišaj, kantarion, kim, kleka, kopriva, kupina, majoran, majčina dušica, mrazovac, miloduh, neven, pasulj, pelen, petrovac, podbjel, slez beli i crni, sitnica, smilje, smrduša, srcepuc, razgon, različak, rosulja, rutvica, tatula, trandavilje, troskot, velebilje, vidac, vratič, žavornjak i dr.

Septembar: čemerika, crvotvorina, digitalis runasti, divizma, divlja ruža (šipurak), drenjine, hmelj, hrastova kora i žir, islandski lišaj i klekinje, kokotac, krušina, lincura, morač, mrazovac, nana, nar, navala, neven, odoljen, orah, oskoruša, pasulj, posrdan, pelen, peršun, pirevina, repušina, sapunjača (crvena i bijela), sljez bijeli, sitnica, tatula, trava od srca, trandavilje, velebilje, vratič, zečji trn, slatki koren, zubača, žutika i dr.

Oktobar: angelika, apta, brčanka, čemerika, dunja, glog, idirot, jedič, kleka, kopriva, lincura, maslačak, morač, navala, odoljen, posrden, pasulj, peršun, repušina sapunjača, selen, slez beli, tatula, trava od srdobolje, srčenjak, trnjine, zečiji trn, slatki korijen, zova i dr.

Novembar: gloginje, idirot, kleka, maslačak, odoljen, repušina, trava od srdobolje, bundevino seme, zečiji trn, zubača.

Decembar: imela, kleka

Izvor: „Natura medica“

Оставите одговор Одустани од одговора