Deprecated: WP_Dependencies->add_data() је позван са предметом који је застарео почев од издања 6.9.0! IE conditional comments are ignored by all supported browsers. in /home3/pribojze/public_html/wp-includes/functions.php on line 6170
Deprecated: WP_Dependencies->add_data() је позван са предметом који је застарео почев од издања 6.9.0! IE conditional comments are ignored by all supported browsers. in /home3/pribojze/public_html/wp-includes/functions.php on line 6170
Odgovarajući na pitanje poslanika Muamera Zukorlića premijerka Ana Brnabić izjavila je danas u Skupštini Srbije da će, pre posete Priboju, proveriti u Republičkoj direkciji za imovinu dokle se stiglo sa predmetom o izgradnji džamije u Novom Priboju.
Poslanik Muamer Zukorlić rekao je da je od Islamske zajednice dobio pitanje da li se može računati na pomoć Vlade Srbije u rešavanju problema lokacije za džamiju u novom delu Priboja. Brnabić je najavila da bi u prvoj polovini februara trebalo da poseti Priboj, planirano je da to bude 10. februara ukoliko u posetu Srbiji ne stigne šef diplomatije Italije.
https://youtu.be/4fcko_pmVC4
– Predlažem da imamo sastanak i da tada u Priboju razgovaramo oko ovoga, a ja ću do tada proveriti sa Republičkom agencijom za imovinu o čemu se radi, dokle je stigao taj predmet, ako postoje neki problemi da ih rešimo, pa da u Priboj dođem sa odgovorom – rekla je Brnabić.
Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović primio je juče, na Savindan, učesnike međunarodnog FALL takmičenja u lego-robotici koje je održano u Sloveniji. Mladi inovatori iz Prijepolja i Priboja u konkurenciji 90 timova iz regiona uspeli su da obezbede direktan plasman u finale Evropskog prvenstva koje će biti održano u martu u slovenačkom gradu Kopru.
“Imamo sjajnu talentovanu decu širom Srbije. Zato i gradimo inovacione startap centre u gradovima i opštinama u regionima, jer želimo da deca i mladi u tim mestima imaju jednake uslove za razvoj kao i njihovi vršnjaci u Beogradu, Novom Sadu i Nišu“, izjavio je ministar Popović koji je talentovane i kreativne inovatore ugostio na Svetog Savu, školsku slavu.
Ministar je istakao da je obrazovanje što većeg broja inženjera tehničkih nauka strateški cilj Srbije.
„Mladi koji žele da se bave inženjerstvom, predstavljaju novu budućnost naše zemlje koja se zasniva na inovacijama, znanju i kreativnosti naših mladih generacija. Zbog toga će država nastaviti sa podrškom mladima širom Srbije u razvoju njihovih inovacionih i preduzetničkih potencijala“, rekao je Popović.
„Centar će biti mesto gde će mladi imati sve uslove za rad na najsavremenijoj opremi i gde će dobijati mentorsku i svaku drugu podršku za osnivanje učeničkih i stratap kompanija“, kazao je Popović.
Na prijemu kod ministra/Anica Pavlović/“Škola Elektrobot“/Foto: inovacije.gov.rs
Škola ElektRobot počela sa radom u Priboju
Škola ElektRobot počela je sa radom u decembru 2017. godine u Priboju, a već naredne godine, usled velike zainteresovanosti učenika, krenuli su sa radom i u Prijepolju. Na predlog profesora sa Katedre za robotiku Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu ovi inovativni učenici kandidovali su se za učešće na takmičenju First Lego League.
Predstavljaju Srbiju
Pripreme za međunarodno takmičenje FALL trajale su od septembra prošle godine, a uz Prvu kragujevačku gimnaziju bili su jedini predstavnici Srbije na ovom turniru mladih inovatora.
Takmičenje je prilagođeno deci osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta od 9 do 16 godina i ujedno predstavlja i najeminentnije takmičenje na svetskom nivou. Koncipirano je tako da deca uz pomoć mentora rešavaju zadate probleme, konstruišu robota, programiraju ga, testiraju, bave se određenim realnim problemom u zadatoj oblasti, osmišljavaju prezentaciju i sve to na kraju prezentuju na samom takmičenju.
Vladana Moićević je godinama radila kao medicinska sestra u Službi hitne pomoći u pribojskom Domu zdravlja, a onda odlučila da posao potraži u Nemačkoj.
Želela je promenu, a i izvesniju budućnost za svoju porodicu.
– Odluku nisam donela naprasno, krenula sam neobavezno da učim jezik i čekala da se ukaže prilika za posao, što se ubrzo i desilo. Prijatelji me nisu ozbiljno shvatali, u šali su govorili: „Eto je za 15 dana.“ Čim sam dobila vizu, otišla sam, a prvi put došla kući tek za devet meseci, priča naša sagovornica.
Odlazak u Nemačku ona nije doživela preozbiljno.
Nije previše očekivala, shvatila je novi početak kao neku vrstu zabave, kao malu ekskurziju. Tako je sebi promenu i odlazak učinila lakšim. Prihvatala je poslove koji joj se nude i borila se za svoje mesto.
– Sigurno da nije bilo uvek lako, ali vremenom se pred vama otvaraju razne mogućnosti i pogodnosti. Menjala sam i gradove i poslove, radila sam i u domu za stare i na klinici. Moj posao je u Nemačkoj takav da je velika mogućnost napredovanja. Poslodavci su voljni da plate svako usavršavanje, a ono što smo moje kolege i ja u Srbiji radili sami tamo je podeljeno na više radnih mesta, na kojima je angažovano više ljudi; tačno se zna ko je za šta zadužen, tvrdi Vladana Moićević.
Vladana je trenutno angažovana u poslovima kućne nege i jako je zadovoljna tim poslom. Za sada ne planira da se vraća u Srbiju. Kaže da se brzo i lako u potpunosti navikla na nemački sistem rada i način života. Osim porodice ipak joj ponekad nedostaju i prijatelji.
– Tamo ima puno „naših“ ljudi, tako da često ni nemam osećaj da sam u Nemačkoj. Nisam nešto preterano nostalgična za prošlošću i životom u Srbiji, a lepe uspomene mi pomažu da održim trenutni osećaj vlastite vrednosti i identiteta. Možda bih se vratila ako bi se značajno popravile društvene i ekonomske prilike u Srbiji, kao i kad bi se otvorila mogućnost za dobar i siguran posao, ali koliko vidim od toga u skorijoj budućnosti nema ništa. Iz ove perspektive mi je jedino žao što nisam otišla kada sam imala 20 godina, priča Vladana.
– Tviter je godinama moja razbibriga i tu se manje-više uglavnom šalim na svoj račun. Premda je mnogo zlobe i sujete isplivalo na toj društvenoj mreži, ne odustajem od tog načina komunikacije.
Često sam u prilici da pročitam komentare i postove u kojima ljudi tvrde da mi koji smo otišli na rad u zapadne zemlje znamo samo za „pidžamu i radno odelo“. Moram da ih razočaram, imamo više slobodnog vremena nego što bi i mogli da pretpostave, a njega, i privilegiju da živimo u državi koja nije naša, koristimo na pravi način.
Film „Otac“, reditelja Srdana Golubovića, koji je većim delom sniman u Priboju, imaće uskoro svetsku premijeru na „Berlinskom festivalu“, a otvoriće i ovogodišnji FEST-u u Beogradu.
„Otac“ je priča o čoveku kome u Centru za socijalni rad decu zbog njegovog siromaštva. To je priča o gubitniku, otpadniku i poniženom čoveku koji kroz svoje putovanje peške od sela na jugu Srbije do prestonice, sa jednog kraja zemlje na drugi, iz protesta, dostojanstva i želje da se dokaže sebi i drugima, iz očaja – postaje heroj. Scenario za film koji potpisuju Srdan Golubović i Ognjen Sviličić rađen je po istinitom događaju, a glavnu ulogu igra proslavljeni i svetski poznati glumac Goran Bogdan .
Goran Bogdan/Foto: Maja Medić
Film, koji je uz koprodukciju šest zemalja producirala domaća – “ Film House Baš Čelik„, na 70. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, ( koji će se održati od 20. februara do 1. marta), biće premijerno prikazan u okviru programa Panorama, u udarnom terminu , za vikendu prve nedelje festivala .
„Jako mi je drago, velika mi je čast što je moj film Otac u programu ovogodišnjeg Berlinala, to je moj treći film u Berlinu, što me posebno čini srećnim. To daje neku nadu da ovo što radimo ima nekog smisla. Posebno se zahvaljujem mojim saradnicima, neki od njih su sa mnom još od prvog filma. „, rekao je reditelj i scenarista filma, Srdan Golubović.
Reditelj filma Otac Srdan Golubović/Foto: Maja Medić
„Otac“ otvara ovogodišnji FEST
Domaćom premijerom u Beogradu, u Sava centru, „Otac“ će svečano otvoriti i 48. FEST koji se ove godine održava od 28. februara do 8. marta, pod sloganom „Skupljači emocija“, a u znaku Bekima Fehmiu, jednog od najvećih glumaca jugoslovenskog filma.
Snimanje filma započeto je pre oko godinu i po, u septembru 2018. a u Priboju, (snimano je još na lokacijama u Beogradu, Zaječaru, Knjaževcu i Boru) je sniman na lokacijama u Fapu, bolnici, zgradi Opštine, kao i u okolnim selima. Film traje 120 minuta. Distributer za Srbiju je kuća MCF Megacom Film.
Milica Janevski/Foto: Maja Medić
Foto : Maja Medić
Foto: Maja Medić
Glavna uloga je prvobitno bila namenjena Nebojši Glogovcu, koji je preminuo posle kraće bolesti, pre početka snimanja filma. Uloga je dodeljena Goranu Bogdanu, a ostale veće uloge tumače poznati glumci – LJubomir Bandović, Boris Isaković, Nada Šargin, Milica Janevski, Vahid DŽanković, Jovo Maksić i Nikola Rakočević. Direktor fotografije je Aleksandar Ilić. Film je montirao Petar Marković. Kostimografkinja je Ljljana Petrović, a scenografi Goran Joksimović i Predrag Petrović.
Uloge dece poverene su Muharemu Hamziću iz Priboja i Ajli Šantić, koji prvi put igraju na filmu, nakon što su prošli kasting u kome je učestvovalo više od 250 dece, a koji je pre godinu i po dana u Priboju i Novoj Varoši organizovao i sproveo Slobodan Dedeić , asistent režije u poznatim filmovima, među kojima je i poslednji „Mlečni put“ Emira Kusturice.
Foto:Maja Medić
U filmu „Otac“, u manjim ulogama pojavljuju se i glumci pribojskog i novovaroškog pozorišta.
Filmovi Srdana Golubovića uspešni na festivalima
Srdanov prvi igrani film je „Apsolutnih sto“. Drugi, „Klopka“, bio jekonkurenciji za Oskara u kategoriji filmova van engleskog govornog područja. Kao i „Otac“, film „Krugovi“, govori o istinitom događaju i Srđanu Aleksić koji je poginuo braneći mladića druge nacionalnosti, tokom rata u Trebinju, imao je svetsku premijeru na filmskom festivalu Sandens, a evropsku na Berlinalu . Na oba festivala osvojio je nagrade.
Kvalitet vazduha u Priboju prati i analizira Zavod za javno zdravlje Užice. Na jedinom mernom mestu u Priboju se na dnevnom nivou očitavaju parametri tri zagađujuće materije: čađi, sumpor dioksida i azot dioksida.
Dok izmereni parametri sumpor i azot dioksida tokom godine gotovo nikada ne prelaze dozvolljene vrednosti , vrednosti čađi su u protekloj, 2019. godini, 42 dana bile veće od dozvoljenih 50µg/m3, što je u odnosu na, 2018 godinu za 5 dana više.
Koncetracija čađi početkom 2020. značajno veća od dozvoljene
Loš kvalitet vazduha po istom parametru bio je izraženo prisutan i u drugoj nedelji ove godine, svaki dan od 8. do 14. januara 2020. je koncentracija čaći bila veća od dozvoljene, (od 58 do 130 µg/m3), a 8. januara je Izmerena koncentracije čađi od čak 130 mikrograma po metru kubnom.
Kada se u Priboju posmatraju prosečne vrednosti prisustva čađi, na godišnjem nivou, one su zadovoljavajuće, i krećču se oko 22 µg. U Užicu, koje spade među najzagađenije gradove u regionu, je ta prosečna godišnja vrednost 32 µg. U Užicu je u toku 2018. godine 72 dana bila veća vrednost prisustva čestica čaćđi od dozvoljene.
Magla iznad Priboja/foto: www.priboj033.com
– U Priboju je situacija sa aerozagađenjem nešto bolja nego u Užicu, ali su uzroci povećanog prisustva čađi u grejnoj sezoni slični, a to su grejanje na čvrsta i fosilna goriva u individualnim ložitima, kao i slaba prirodna pokretljivost vazduha – gradovi se nalaze u kotlinama. Ove godine tome su doprinele i meteorološke prilike, to jest anticiklon, koji nad gradovima u kotlinama „zarobi“ hladan vazduh ispod toplog, a sa njime i smog, rekao je za “Priboj033”Dragan Čučković, specijalista toksikološke hemije Zavoda za javno zdravlje Užice.
U Priboju nema savremenog merenja sitnih čestica
Kako saznajemo, u Priboju se ne meri PM10.To je drugi parametar, savremenog merenja, za istu vrstu zagađenja. Za taj parametar savremeni uređaj odbacuje krupnije čestice i zadržava samo one ispod 10 mikrona. A za PM 2,5 odbacuje sve krupnije čestice od 2,5 mikrona. Naučno je dokazano da čestice od 2,5 ulaze u disajne puteve i one udisanjem mogu da pređu u cirkulaciju preko alveola. A PM 10 čestice su malo krupnije i one ulaze u gornje disajne puteve ali i u njima ima sitnijih čestica koje praktično udišemo.
U Užicu, i tamo gde se ti parametri mere, iz uporednih merenja može se videti da mnogo više dana ima gde je PM10 preko granice nego dana sa povišenim parametrima čađi.
Jedno merno mesto
Jedino merno mesto kvaliteta vazduha, u opštini Priboj, se se u zadnjih par godina nalazi kod stomatološke ambulante u Starom Priboju, gde je premešteno sa dečijeg dispanzera u novom delu grada, na kom se ranije nalazilo. Parametre očitavaju zaposleni u higijenskoj službi Doma zdravlja u Priboju, a rezultati se u ZZJ Užice prikupljaju i analiziraju na nedeljnom nivou, svake srede.
U čast obeležavanja hrišćanskog praznika Bogojavljenja, u Priboju je i ove godine organizovano plivanje za Časni krst.
Ovogodišnje plivanje, koje je najavljeno kao netakmičarsko, pratilo je veliko interesovanje građana koji su se, u blizini visećeg mosta, na šetalištu pored Lima, okupili u velikom broju. Pobedniku takmičenja Ivanu Avramoviću, i jedinoj ženskoj takmičarki nagradu je uručio sveštenik Marko Papić.
Ivan Avramović pobednik takmičenja prvi doplivao do Časnog krsta
Kuvala se rakija, vino i čaj, guslalo i pevala kajda.
Od prošle godine takmičenje se više ne organizuje na Banjskom čamcu , gde je pre 5 godina prvi put sprovedeno, jer je na tom mestu u toku izgradnja hidroelektrane.
Za obezbeđenje na vodi zaduženi su bili članovi rafting kluba Eko Lim.
Zajednički Tim učenika Priboja i Prijepolja, na takmičenju u robotici, održanom u subotu u Ljubljani, u konkurenciji više od 20 timova iz šireg regiona, ostvario je plasman na viši rang takmičenja, koje će biti na proleće organizovano u Kopru .
Tim “ElektRobot” čini devet učenika i učenica srednjih i završnih razreda osnovne škole , koji su zajedno sa svojim nastavnicima informatike: Marijom Reković iz Priboja, i Miroljubom Bjelićem iz Prijepolja ,tri meseca uvežbavali rešavanje problemsko –istraživačkih zadataka iz oblasti robotike i programiranja, radeći sa modelom robota kojeg im je ove godine, obezbedila “ElektRobot škola ”, koju vodi Anica Vulović Pavlović.
Takmičenje, u okviru svog razvojnog programa, organizuje kompanija Lego, a konkretni zadaci se sastoje od sastavljanja i programiranja robota koji, u 8 misija, treba da savlada komplikovane preprekke napravljene od Lego kocaka.
Istraživački program
“First Lego liga” je i međunarodni obrazovni i istraživački program, koji, po rečima njegovih kreatora, mladima pruža znanje i kompetencije 21. veka, upoznaje ih sa naukom i tehnologijom, podstiče na inicijativu, preduzetništvo, kreativnost I timski rad.
Kopar stepenica do Amerike
Učenici, članovi Tima:
Ana Tomić, Amina Porović, Đorđe Laptošević, Vuk Bjelić, Nikola Baković, Andrej Rajkov, Bojan Nestorović, Filip Lučić i Vasilije Vasiljević. Ako ostvare dobar plasman u Kopru ići će u Hjuston na svetsko prvenstvo u robotici na kome učestvuju predstavnici 99 zemalja.
Jedini tim i Srbije koji pored pribojsko-prijepoljskog tima ide dalje, na evropsko prvenstvo u Kopru, je tim Gimnazijalaca iz Kragujevca.
Priboj – Radnik Elektrodistribucije, Saudin Hanić (44) iz Priboja, brutalno je pretučen 5. januara u Sastavcima prilikom očitavanja brojila za struju.
Na njega je nasrnuo E.H. kod koga je očitavao struju i pesnicama mu je zadao više udaraca u predelu glave i vrata.
Saudin Hanić, Pribojac je sa 70 odsto invaliditeta, u ranom detinjstvu ostao bez leve ruke. Kaže da kada je krenuo da očita strujomere, 5. januara, potršačima u Mesnoj zajednici Sastavci ni slutio nije da će sa radnog zadatka završiti pravu u bolnicu i jedva izvući živu glavu.
On navodi da mu je povrede udarcima pesnicom naneo E.H. kod kojeg je očitavao strujomer.
-Došao sam u kuću vlasnika kojeg poznajem više od jedne decenije, jer im toliko dugo očitavam struju. Pošto sam pozvonio na vrata, otvorila mi je žena kojoj sam čestitao praznike i koja me je ljubazno uvela u kuću. U momentu dok sam otvarao strujomer da bih slikao brojilo sa sprata dotrčao je njen sin E.H. i počeo da mi psuje majku i da me vređa. Vikao je na mene i pretio mi pogrdnim rečima, optužujući me da sam mu ja pokvario zvonce na ulaznim vratima. Rekao je „zapamtićeš ti mene“. Pokušao sam da ga umirim i ubedim da nisam pokvario zvonce, međutim uzalud je bilo. Kada sam završio posao i izašao iz kuće on je istrčao za mnom i sa leđa me dva puta uradio pesnicom, prvi put u glavu, drugi u vrat – kaže za “PP Mediu” Saudin Hanić.
Prenoćio u pribojskoj bolnici
Stepen povreda bio je takav da je Hanić morao noć provesti u bolnici i tek sutradan pušten je na kućno lečenje. On tvrdi da i dalje oseća snažan bol u predelu vrata i leđa, gde su i dalje primetni otoci te da bez tuđe pomoći ne može da ustane iz kreveta.
U Policijskoj upravi Prijepolje medijima je potvrđeno da je Hanić ceo slučaj prijavio. Oni navode da je E.H. saslušan te da je o svemu obavešteno Osnovno javno tužilaštvo u Prijepolju od koga se čeka odgovor da li u događaju koji se desio u Sastavima ima elemenata krivičnog dela.
Vlada Srbije donela je uredbu o formiranju „Grupacije odbrambene industrije Srbije“. Grupaciju čini 19 firmi namenske industrije, a jedna od njih je i FAP- Fabrika automobila u Priboju .
Uredba je objavljena u „Službenom glasniku“ 31. decembra 2019. godine, a stupa na snagu osmog dana od objavljivanja- Grupacija počinje da radi 15 dana nakon toga . Cilj njenog formiranja je ostvarivanje strateških interesa Republike Srbije u oblasti proizvodnje naoružanja i vojne opreme.
Ukupan udeo državnog ili društvenog kapitala kod proizvođača , firmi koje čine Grupaciju, ne može biti manji od 51 odsto.
U „Grupaciju odbrambene industrije Srbije“ pored FAP-a ulazi još 18 pravnih lica koja su nosioci odbrambenih i bazičnih tehnologija i koja imaju status proizvođača naoružanja i vojne opreme.
Firme u „Grupaciji odbrambene industrije Srbije“
Prva iskra – namenska iz Bariča, Prvi partizan Užice, Milan Blagojević-Namenska iz Lučana, Zastava oružje Kragujevac, Sloboda Čačak, Krušik Valjevo, Prva petoletka namenska Trstenik, Teleoptik žiroskopi Zemun, Trajal Kruševac, Yumco Vranje, Zastava Tervo Kragujevac, Utva avio industrija Pančevo, Borbeni složeni sistemi i Belom iz Beograda.
Status Fapa
U avgustu 2020. ističe UPPR – Unapred pripremljeni plan reorganizacije FAP-a, koji je imao za cilj da pronađe novo rešenje za status FAP-a jer je prema važećem zakonodavstvu trebao da bude u stečaju pre 3 godine .
Po isteku UPPR odlučivaće se o daljoj sudbini Fapa, a njegovo svrstavanje u „Grupaciji odbrambene industrije Srbije“ je možda novi način zaštite od stečaja i gašenja.
Udruženje ElektRobot u saradnji sa Kancelarijom za mlade Priboja organizovaće u petak 20.12.2019. „Dan nauke“ u prostorijama KZM-a.
Program će trajati od 10-17h i uključivaće radionice robotike, elektronike i programiranja predviđene za decu uzrasta od 6 – 14 godina.
Posetioci će moći da se upoznaju i sa radom ElektRobot tima koji se priprema za kvalifikaciono takmičenje za Evropsko prvenstvo koje se u januaru održava u Sloveniji. Biće postavljen poligon na kome ekipa vežba, a članovi tima će demonstrirati sve ono do sada urađeno i objasniti posetiocima koji je cilj takmičenja.
Dan nauke u KZM / ElektRobot
Prijava za radionice
Posetioci će u bilo kom trenutku moći da se pridruže i oprobaju u nekoj od aktivnosti iz oblasti elektronike, a za radionice robotike potrebna je prethodna prijava jer je broj mesta ograničen i radionice traju u kontinuitetu 45min. Prijave su moguće u kancelariji KZM-a i otvorene su do četvrtka u 15h.
Ugovor o izgradnji Regionalnog startap centra potpisali su 13. decembra predsednik opštine Priboj Lazar Rvović i Aleksandar Vučur direktor ArTek inženjeriga, firme koja je imala najbolju ponudu na javnom tenderu.
Potpisivanjem ovog Ugovora otpočinje realizacija projekta vrednog 50 miliona dinara, koji će sa 42,100.000 finansirati Ministarstvo za inovacije i tehnološki razvoj Republike Srbije, dok će opština sopstvenim sredstvima finansirati deo oko izgradnje i rekonstrukcije prostora u iznosu od 8,8 miliona dinara.
Zahvaljujući se Ministarstvu za inovacije i tehnološki razvoj, predsednik opštine Lazar Rvović je istakao značaj izgradnje prvog ovakvog centra na Zlatiborskom okrugu i četvrtog u Srbiji, što je još jedan pokazatelj opredeljenja Vlade Srbije da Priboju kao strateškom mestu, uz revitalizaciju škola u vrednosti od preko 500 miliona dinara u ovoj godini, pomogne i sa ovim startap centrom koji će imati neprocenjiv značaj za obrazovanje, inovacije i dalji održivi razvoj Priboja.
Direktor ArTeka Aleksandar Vučur je potvrdio da je ova renomirana firma spremna da spram roka od 90 dana i vremenskih uslova završi vrlo kompleksne radove u dijapazonu od gađevinskih adaptacija prostora, hidrotehničkih radova, mašinske instalacije i drugih, gde je postignut i načelni dogovor da u svakom segmentu u kom to projekat dozvoljava, angažuje i lokalne izvođače i radnu snagu što bi bio još jedan benefit za opštinu Priboj.
Koordinator Regionalnog inovacionog startap centra u Priboju Danilo Prijović kazao je da je otvaranjem startap centra planirana saradnja sa privrednim subjektima iz Zlatoborskog okruga kako bi im se omogućilo unapređenje proizvodnje. Takođe saradnja će se odvijati i sa neprivrednim subjektima kao što su škole, lokalne samouprave, zdravstvo kao i bezbednosne strukture.
Direktor Industrijskih parkova Priboj Milomir Lučić je istakako da će preduzeće kao koaplikant pratiti i pomagati u svim procesima izgradnje i tehničkog prijema centra, i nakon otpočinjanja radi uzeti učešće u maksimalnom korišćenju centra u interesu razvoja grada, Slobodne zone i Industrijskih parkova Priboj.
Prema rečima potpisnika Ugovora , cilj projekta je obezbeđivanje potrebnih uslova i jednakih šansi za realizaciju i razvoj inovacionog preduzetništva i inovacionih ideja kroz unapređenje infrastrukturnih uslova za razvoj inovacija u privredi na teritoriji opštine Priboj i celokupnog Zlatiborskog okruga.
Trebalo bi da se reguliše korito reke Lim potpornim zidovima i da se urade obaloutvrde, a moraju da se izvrše i dodatna istraživanja.
Klizište Glišine vode najkritičnija su deo opštine na Limu. Ovaj problem dugo je bio mrtva tačka, a meštani su svakodnevno strepeli. Međutim, u rešavanje ovog problema uključili su se stručnjaci sa Saobraćajnog instituta CIP iz Beograda koji su posetili Priboj i razgovarali sa lokalnim rukovodstvom.
– Uključivanje CIP-a za nas je garancija da ćemo doći do rešenja. Za sve ove godine koliko je ovaj problem aktuelan mi nismo uspeli da dođemo do projekta. Krenuli smo da to što hitnije uradimo, a posle imamo potvrdu od Kancelarija za javna ulaganja i ministarke Zorana Mihajlović da sredstva nisu problem – istakao je Lazar Rvović, predsednik opštine.
Klizište Glišine vode su najveće klizište u državi, a Milutin Ignjatović direktor Instituta CIP upoznao se sa ovim problemom još osamdesetih godina prošlog veka i kaže da rešenje neće biti nimalo jednostavno.
– Kada sam video da nema to ko da radi prihvatio sam u nadi da ćemo naći nešto da ga trajno rešimo. Danas sam došao sa profesorom Građevinskog fakulteta Selimirom Lelovićem i sa jednim mlađim kolegom sa Rudarsko – geološkog fakulteta Dragutinom Jevremovićem da vidimo kakva je razlika od osamdesetih da li su veći pokreti. Ne vidim drastična pomeranja. Trebalo bi da se reguliše korito reke Lim potpornim zidovima i da se urade obaloutvrde a mora da se izvrše i dodatna istraživanja – zaključio je Ignjatović.
Čuvari Specijalnog rezervata „Uvac“ pronašli su danas leš ženke beloglavog supa Dobrile, saznaje Radio televizija Srbije
Kako navodi portal RTS-a, čuvari su u rezervatu pronašli Dobrilu između četiri stabala. Pretpostavljaju da je ona izgubila visinu tokom leta, pala i ostala zaglavljena među granama.
Uz posredstvo ambasadora Turske u Srbiji Tanžu Bilgiča turska avio-kompanija „Turkiš erlajnz“ je obezbedila besplatan prevoz Dobrile do Beograda, a ta avio kompanija je snimila i dokumentarni film o nesvakidašnjem putu Dobrile avionom.
Beloglavi sup je veoma retka ptica, koja pripada zaštićenoj vrsti. Jedan je od najvećih čistača prirode.
Marko Gudurić je pobedi Memfis Grizlisa nad Šarlot Hornetsima doprineo sa 17 poena, što je, za sada, rekord našeg reprezentativca u NBA ligi.
Dalasu je pre nekoliko dana ubacio 14 poena . Sada je pred njim pao i klub čiji je vlasnik Majkl Džordan, a igrao je u takozvanom „Džordanovom dresu“ (dres sa brojem 23 ).
17 za 19
Za ovaj skor je Marku Guduriću bilo potrebno samo 19 minuta igre, šutirajući 2/3 za dva, 4/6 za tri, uz jednu blokadu, dva skoka i jednu izgubljenu loptu. Za tih 19 minuta , Memfis je dao pet poena više nego što je primio.
Pogledajte kako pribojski grizli buca Džordanovu mrežicu :
Na otvaranju najavljena izgradnja zatvorenog bazena.
U Priboju je, posle rekonstrukcije, otvorena Mašinsko elektrotehnička škola . Svečanom otvaranju koje je u sredu organizovano u školi su, pored predstavnika lokalne samouprave, prisustvovali i dr Dušan Kićović, državni Sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, i Đorđe Vuković, predstavnik Kancelarije Vlade Srbije za upravljanje javnim ulaganjima. Predsednik opštine Lazar Rvović na otvaranju je najavio izgradnju zatvorenog bazena u sklopu OŠ „Vuk Karadžić“.
Fikulturna sala u rekonstruisanoj METŠ
Potpuna obnova
U
sklopu rekonstukcije METŠ je obnovljena
je fasada, promenjeni su : krov, podovi, stolarija, instalacije a nanovo su
rađeni i mokri čvorovi, kao i i rampe za
osobe sa invaliditetom. U sklopu uređenja enterijera nabavljen je i novi nameštaj.. Završeno je i
parterno uređenje za obe škole, kao i praking mesta za zaposlene.
Rekonstrukcija je trajala nešto više od godinu dana, a zajedno sa O.Š.
„Desanka Maksimović“ obnovljena je sredstvima Vlade Republike Srbije,
odnosno Kancelarije za upravljanjem javnim ulaganjima, u vrednosti od 541,5
miliona dinara.
Na svečanosti, prisutnima se obratio predsednik opštine Priboj Lazar Rvović i rekao da se renovirana škola predaje na upotrebu učenicima i profesorima METŠ, koji će sada imati odlične uslove za rad i napredovanje. On je najavio i nova ulaganja u škole a kao prvu sledeću investiciju, izgradnju zatvorenog, poluolimpijskog bazena u sklopu osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Priboju.
– Pored toga što dobijamo sredstva naučili smo i da radimo projekte i vodimo investicije, već smo spremni da povučemo i nova sredstva za pripremljene projekte u narednom periodu jer imamo oformljen Tim na čelu sa zamenikom predsednika Opštine Sašom Vasilićem, rekao je Rvović ahvaljujući se Kancelariji za uravljanje javnim ulaganjima.
Narodni poslanik iz Priboja, Krsto Janjušević istakao je značaj kvalitetnog obrazovanja, za koje su ,uz nove nastavne programe , kako je rekao, sada stvoreni potrebni uslovi. On se i zahvalio prisutnim zaposlenima METŠ, na dosadašnjem kvalitetnom radu sa učenicima
Računarski kabinet
– Danas otvaramo jednu potpuno novu školu. Tako je uređena i opremljena, iako znam da je rekonstruisana, kao da je nova – kaže dr Dušan Kićović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete.
U ime Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, Đorđe Vuković je pohvalio rukovodsto lokalne samouprave koje je oformilo tim, kadar da podnosi i realizuje projekte, što mnogi nemaju u Srbiji, i ponovio najavljenu izgradnju zatvorenog bazena .
„Zahvaljuem se svima koji su pomogli da školka ovako izgleda, nastavnici i učenici sada će imati izvanredne uslove za rad rekla je Direktorica METŠ Tanja Lučić .
Rekonstrukcija Mašinsko-elektrotehničke i Osnovne škole “Desanka Maksimović,uz izgradnju fiskulturne sale i toplane na biomasu, započeta je na proleće, prošle godine. S.B.