Dete mi hapsili kao teroristu

Moglo se lako desiti da 13-godišnji D. S. iz Roterdama, a poreklom iz Priboja, glavom plati naivnu dečju igru! On i njegova dva vršnjaka iz ovog holandskog grada našli su se prošlog vikenda, ni krivi ni dužni, pred uperenim cevima automatskih pušaka specijalnih snaga holandske policije, samo zato što su u rukama imali dečje puške-igračke, kojima su se, oko 21 sat uveče, igrali u svom naselju, smeštenom u severnom delu ovog lučkog grada u Holandiji (Rechter Rottekade).


 

Mesto drame: roterdamsko naselje
Mesto drame: roterdamsko naselje

Priču, pre za rubriku „Verovali ili ne“ nego za medije, preneo nam je još uzbuđen onim što preživljava njegova porodica, otac dečaka R S.
– Pre nekoliko dana vratio sam se sa porodicom u Roterdam sa godišnjeg odmora koji smo delom proveli u mom rodnom Priboju. Jedan dan smo „skoknuli“ do Užica i tamo sam, na nagovor sina, u kineskoj radnji, za sitne pare, kupio tri dečje puške, sa kojima je on nameravao da se igra sa svojim drugovima po povratku u Holandiju. Tako je i bilo već prve večeri po našem povratku – započeo je on  svoju ispovest .

 

R. S. nam priča da su te večeri mnoga deca iz naselja, po tamošnjem običaju koji se praktikuje tokom leta, kampovala na zelenoj površini između zgrada.

 

Podneli i prijavu sudu

Dete mi je uplašeno i zbunjeno jer ne zna šta je toliko zgrešio da ga saslušavaju kao nekog kriminalca, jada se čovek. – Prekjuče je dobio poziv od suda, zakazan mu je razgovor 7. decembra da bi mu izrekli kaznu. Želim samo da se ova mora što pre okonča i da nastavimo život kao i dosada.

– Za decu je to kao neka mala avantura, ne spavaju u svojim krevetima, nego napolju pod šatorom, a među njima je bila i majka jednog od dečaka iz našeg naselja. Moj sin se našao sa svoja dva najbolja druga-vršnjaka, jedan je poreklom Marokanac, a drugi „mešanac“ – majka Holanđanka, otac Turčin. Ne sluteći da bi išta moglo krenuti po zlu, oko 21 sat uveče pustio sam ga napolje da se igra, a sa sobom je poneo i te dečje puške. Bio sma umoran i ubrzo sam zaspao.

U međuvremenu, neko od komšija, još se ne zna tačno ko, u trojici dečaka, koji su se igrali dečjim puškama, video u naselju maskirane teroriste kako se šunjaju naoružani automatskim pištoljama marke uzi (čuveno oružje izraelske proizvodnje, velike ubojne moći i malih dimenzija, p. a.) i dojavio policiji u Roterdamu.

 

Za tili čas podignut je odred specijalaca koji su u svojim crnim uniformama sa fantomkama i pancirima, naoružani dugim cevima, opkolili pomenuto roterdamsko naselje. U potragu za „teroristima“ ubrzo se dao i helikopter, koji je nisko lebdeo iznad glava zaprepaštenih građana. Nišanima sa infracrvenim zracima specijalci su „šarali“ po naselju i tražili osumnjičene, a trojica dečaka isprepadana pojavom policajaca pobacali su svoje plastične puške u žbunje i time sebi, kako se ispostvilo – spasli živote.

 

 

Plastične puške zabranjene

– Tek nakon sveg što se desilo, raspitao sam se i doznao sam da su te dečje puške koje sam kupio u Srbiji, zabranjene ovde u Holandiji, jer ispaljuju neke plastične kuglice. Dozvoljene su su u svim susednim zemljama, ali eto u Holandiji nisu. Ali, za to je, kako sam doznao, kazna 200 evra, a ne smrtna – rezignirano konstatuje Radoslav S.

 
– Sin mi je kasnije ispričao da su  otišli da pogledaju film u obližnjem Nordplejnu, a kad su se posle 15-ak minuta vratili i hteli da uđu u park vrata na ulazu su bila zatvorena, pa su deca, da ne bi obilazila oko zgrada, preskočila preko ograde. Na njihovo zaprepašćenje tu su ih specijalci uhapsili, stavili im lisice na ruke, a potom ih odveli u auto. Pitali su ih za ljude od oko 25 godina sa „uzijima“, jedan od dečka je rekao da su se oni igrali sa plastičnim igračkama i da nikoga drugog nisu videli. Tada se slučajno pojavila majka jednog od njih trojice i pitala šta se dešava i zašto joj privode sina. Uopšte nisu hteli da sa njom razgovaraju – priča nam R. S.
Kaže dalje da ga je iz sna probudila žena koja je organizovala kamp. Napolju je sve vrvelo od policije. Posle 20-ak minuta pozvao je neko telefonom iz roterdamske policije i obavestio ga da mu je sin priveden i da će ga obavestiti šta će se dalje dešavati.
– Pošto nas nije niko ponovo zvao, otišao sam u policijsku stanicu. Jedva su mi dozvolili da vidim dete. Izgledao je unezvereno i uplašeno, nije plakao, ali je kršio ruke od nervoze i brige. Nisam mogao ništa osim da mu kažem da se smiri i ne plaši. Objasnio sam da će morati da prespava u policijskoj stanici i da to nije ništa strašno. Proveli smo besanu noć i ujutro dok smo u porodici većali šta da radimo pojavio se policajac i obavestio nas da možemo da dođemo po sina.

Budite srećni što je živ!

R S. priča da je policija dolazila još jednom u njihovu kuću i tražila da predaju igračke. Rekao im je da ih je bacio u kontejner i ponudio se da im pokaže gde, ali nisu bili zainteresovani. Umesto toga ponovo su uhapsili dečaka, ali su dozvoli da sa njim krene i otac.
– Bio sam u čekaonici, a sin u zatvorskoj ćeliji. Setio sam da je jedna kutija sa igračkama ostala u kući i rekao policiji da mogu da je uzmu. Proveli smo još par sati, a onda su nas dovezli kući, uzeli igračke i otišli. Posle svega šokirale su me reči jednog ćelavog inspektora: „Imate sreće što je živ, u ovakvim situacijama mi prvo pucamo pa onda utrvrđujemo o kome je reč!“.

 
Izvor: Vesti , N. Popović

Julija Savić reprezentativka Srbije u karateu

Veliko priznananje je ovih dana stiglo u Karate klubu FAP od strane Karate federacije Srbije. Karatistkinja karate kluba FAP, Julija Savić pozvana je u državnu reprezentaciju za predstojeće međunarodno takmičenje u Sloveniji.

Julija Savić sa medaljom.
Julija Savić sa medaljom.

Julija će biti deo ekipe koja će predstavljati Srbiju na Kupu Evrope u Sloveniji „Trbovlje 2014“ koje će se održati u subotu 06. decembra u Trbovlju, a nastupaće u katama u kategoriji nade.

Da podsetimo, Julija je osvojila drugo mesto i srebrnu medalju u katama u klasi A u kategoriji nade na Kupu Srbije u Beogradu. Sa tim rezultatom mlada karatistkinja je postala vicešampion Kupa Srbije i na osnovu tog plasmana je izborila mesto u reprezentaciji koja će nastupati na međunarodnom takmičenju u Sloveniji ovog vikenda.

 

Hapšenja pet osoba zbog zločina u Štrpcima

Po nalogu Tužilaštva za ratne zločine, pripadnici MUP-a Srbije, na osnovu pribavljenih materijalnih dokaza , uhapsili  su jutros rano  pet osoba zbog sumnje da su izvršili krivično delo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Oni se sumnjiče da su po komandom Milana Lukića 27. februara  1993. godine na železničkoj stanici u mestu Štrpci,  u blizini Priboja , iz voza 671 koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar izveli 20 putnika, (jedno lice nepoznate nacionalnosti, 18 Bošnjaka i jedan Hrvat),većinom državljana Srbije i Crne Gore koji su kasnije ubijeni . Hapšenje je , kako za sada saznajemo izvršeno na više lokacija u Srbiji. Uhapšeni su G.L (58), J.L (61), LJ.V (52), D.V (54) i D.Đ. (39).


Otmica-Strpci

 

Osumnjičeni su putnike vojnim kamionom odvezli u Višegrad, u osnovnu školu u Prelovu. Odatle su ih, kako se sumnja, odveli u fiskulturnu salu, gde su ih tukli, fizički zlostavljali, oduzeli novac, čekove i druge vrednosti.

Nekima je naređeno da skinu odeću. U sali su ih držali dva sata, nakon čega su ih vezali žicom i odvezli u selo Mišići.

Kamion su zaustavili u blizini spaljene kuće, a onda su se čuli pucnji. Nakon streljanja vratili su se u selo Prelovo, gde su podelili oduzete vrednosti.

Tela žrtava su 28 februara, bačena u Drinu.

Garderoba i lične stvari otetih putnika spaljene su kasnije u školskom dvorištu.

Posmrtni ostatci 16 putnika još nisu pronađeni, dok su posmrtni ostaci Ćorić Rasima i Rastoder Jusufa pronađeni u jezeru Peruċac.

Deo ostataka  trećeg putnika Zubčević Halila je   pronađen u jezeru Peruċac.

 


 

 

Postupajući po naredbama Suda BiH, pripadnici SIPA-e su pretresli i objekte na tri lokacije na području Višegrada kako bi pronašli i privremeno oduzeli predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem postupku.

Za otmicu i ubistvo 19 putnika u Štrpcima za sada je odgovarao jedino Nebojša Ranisavljević iz Despotovca.

On je 9. septembra 2002., presudom Višeg suda u Bijelom Polju, osuđen na 20 godina zatvora.

Ranisavljević je bio pripadnik voda „Osvetnici“ u sastavu interventne čete kojom je komandovao Inđić.


Žrtve zločina u Štrpcima su:

Esad Kapetanović (19),
Ilijaz Ličina (43),
Fehim Bakija (43),
Šećo Softić (48),
Rifet Husović (26),
Senad Đečević (16),
Ismet Babačić (30),
Halil Zubčević (49),
Adem Alomerović (59),
Muhedin Hanić (27),
Safet Preljević (22),
Džafer Topuzović (55),
Rasim Ćorić (40),
Fikret Memetović (40),
Favzija Zeković (54),
Nijazim Kajević (30),
Zvezdan Zuličić (23),
Jusuf Rastoder (45) i
Toma Buzov, vojni penzioner iz Beograda.


Prema najnovijim informacijama među jutros uhapšenima u Srbiji za ratni zločin u Štrpcima nalazi se i Gojko Lukić, brat haškog osuđenika Milana Lukića.

www.priboj033.com

„Džabe džez“ nova knjiga Valentine S. Topalović

Valentina S. Topalović objavila je svoju drugu knjigu poezije pod nazivom „Džabe džez“. Promocija njene  nove zbirke poezije organizovana je sinoć u beogradskom klubu „Prozor“.


O umetnici i njenom radu na promociji je govorio Nikola Drobnjaković, glavni urednik izdavačke kuće Bernar , dok je stihove čitala Nađa Parandilović. Svirao je muzički duo, gitara i vokal „Lili pop“.
Valentininu novu zbirku poezije ilustrovao je Dragan Nešić, profesor fizike i slikar iz Priboja.

 

Sa promocije
Sa promocije u klubu Prozor

 

Jedna pesma iz zbirke:


DOŠLA SAM U BAR
I PILA MNOGO DžINA
Imam jednog čoveka i on
Nije moj
Svaka se bol do ponoći
Meko prima
Ali kad srce otkuca mrak
Frak duša spusti na šank
Kreće plima
Natoči mi, mili, kul džez
Do dna
Nikada nas nije stezao mrak
Nego tek žuljala istina
Čovečanstvo u lancima
Okovi po prstima
Okovi na kapcima
Oni koje raskidamo
A najviše oni
Koje zvučno sanjamo
Umorna sam u čaši
Slobodna u pustinji
Zri ponoć od dima
Ne bojim se suša, mili
Tvoja usta
Pevaju Misisipi.


Poezija Valentine S. Topalović zrači mladošću, a nosi u sebi tonove pesničkog bića koje je već zašlo u duboke lavirinte misaonosti otkane na razboju stvarnosti onako kako je vide mladi, svakako različito od starijih, jer svet je samo naša lična predstava. Svakoga posmatra subjektivno, kao biće za sebe, što daje uvek drugačiju i različitu sliku od objektivnog sveta, kao bića po sebi. U tom lavirintu Valentina je “slobodna u pustinji” da tumači svet na svoj, mladalački način, dok oni drugi talože “novac i bore u svoje oble zablude”. Njena dilema je da li smo “uzrok i posledica tišina ili gustog zvuka što se niz grlo sliva”. Od pevanja o Misisipiju, preko bubnjeva Nju Orleansa ona stiže, kroz modernu leksiku, do iskaza koji se od pojedinačnog uzdiže do univerzalnog plana. Sa Valentinom S. Topalović naša poezija ima budućnost.

Iz obrazloženja žirija nagrade „Dragomir Brajković“ za poeziju mladih

Kniga je da se čita

www.priboj033.com

Ledenica pogodila Antića, šlem mu spasio život, (VIDEO)

Ekipe Elektromreža Srbije pokušavaju da osposobe dalekovode kako bi Majdanpek konačno dobio struju, a radove je danas obišao ministar energetike Aleksandar Antić.

Dok je ministar davao izjavu novinarima, pogodila ga je ledenica, a može se reći da je šlem Antiću spasio život.


Izvor: N1

Malešić: Otkaz Savkoviću po zakonu, Savković: Dao sam mu koru hleba, a on me je isterao na ulicu

Prijepolje – Doskorašnjem direktoru Doma kulture, Ljubiši Savkoviću koji je sa tog mesta smenjen u septembru, od prošlog petka je bez posla kada mu je uručeno rešenje o otkazu. On se na tom mestu nalazio deset godina. Nakon poslednjeg konkursa Upravni odbor Doma kulture predložio je Savkovića za još jedan mandat, međutim, sa tim predlogom se nije složilo Opštinsko veće koje je Skupštini predložilo da se Savković razreši i postavi v.d. direktora Mirko Antonije Malešić, koji se u ovoj ustanovi nalazio od početka ove godine u svojstvu pripravnika.


ljubisa savkovic gzs
Ljubiša Savković

Ljubiša Savković: Ostao sam na ulici posle 10 godina rada

Ljubiša Savković potvrdio je za GZS da mu je uručeno rešenje. On je istakao da je deset godina radio u ovoj prijepoljskoj ustanovi kulture najsavesnijie što je mogao i da nije ošekivao da mu uruči otkaz neko ko je primljen početkom tekuće godine kao pripravnik i da pri tom vrši mobing nad zaposlenima.

„Da zlo bude veće glavoseča je čovek kome sam kao pripravniku dao šansu da nauči posao i zaradi koru hleba. U ovoj ustanovi ostavio sam 10 godina radnog veka trudeći se da u jednoj multietničkoj sredini sve kulture budu ravnopravno zastupljene. Politički silnici i njihovi poslušnici rešenjem o mom otkazu pokazali su koliko vrede kao ljudi i varaju se ako misle da su presudom da ja, a time i moja porodica budemo osuđeni na politički progon i ostanemo bez kore hleba, uspeti u svojim namerama. Ubeđen sam da će se zbog ove odluke u budućnosti oni sami stideti”, rekao je Ljubiša Savković, koji je u dva mandata bio direktor prijepoljskog Doma kulture.

 

mirko-malesic
Mirko Antonije Malešić

 

 

Mirko Antonije Malešić: Savkoviću je otkaz uručen u skladu sa zakonom

 

V.d. direktora Doma kulture rekao je u izjavi za GZS da je Savković dobio otkaz jer mu je ugovor o radu istekao 26. oktobra i da je rešenje napisano na osnovu toga.

„Ja želim da se.ovde radi samo po zakonu. Ljubiši je ugovor koji je inače tajno zaključen istekao i tu je sve jasno”, istakao je Malešić.

Na pitanje da li je ljudski da neko ko je deset godina proveo u ovoj ustanovi ostane na ulici, on je poručio da ljudski takođe nije i to što je bivši direktor potpisivao prikrivene ugovore i navodno falcifikovao diplome.

emir-hasimbegovic-gzs
Emir Hašimbegović

Emir Hašimbegović, predsednik opštine Prijepolje

Zatražili smo i komentar Emira Hašimbegovića, predsednika opštine Prijepolje u vezi sa ovim slučajem koji je takođe istakao da je smenjenom direktoru Doma kulture više puta sugerisano da ostane u ovoj ustanovi na nekom drugom radnom mestu zato što je zajednički stav da se čoveku nakon toliko godina rada pomogne, ali da do dogovora nije došlo.

“Imali smo razumevanja zbog svih okolnosti, između ostalog Ljubiša Savković je otac dva studenta, pa smo i tešku finansijsku situaciju uzeli u obzir. On je u tom trenutku odbijao ponuđeno zato što se verovatno nadao da je mesto direktora moguće zadržati. Ubrzo će se utvrditi da li je njegova smena u skladu sa zakonom”, kazao je predsednik opštine Prijepolje.

U vezi sa optužbama na račun novog direktora kada je nenamensko trošenje novca u pitanju, Hašimbegović je naglasio da će se napraviti finansijski presek u Domu kulture pre i posle postavljanja Malešića na ovo radno mesto i da će se prema tim podacima preduzeti potrebne mere, kao i to da se ne može reagovati na čaršijske priče bez činjeničnog stanja.

Prema rečima predsednika Skupštine opštine Prijepolje, Vukosava Tomaševića, ne postoji zakonski osnov da Savković ostane u radnom odnosu jer je njegova funkcija izabrana na konkursu.

“Kao čovek smatram i zalagao sam se da se Savkoviću pronađe adekvatno mesto jer sam osetio na svojoj koži šta znači ostati bez posla, ali zakon je jedno, a ovo o čemu pričamo nešto sasvim drugo. Sa njim sam u nekoliko navrata razgovarao i predlagao mu da prihvati neka druga rešenja, ali on je odbijao“, napomenuo je Vukosav Tomašević.

Mobing

Inače, novopostavljeni direktor navodno je vršio pritisak na pojedine zaposlene, zapretivši im otkazom ukoliko ne ispunjavaju naređenja koja im on kao direktor naloži. Navodno, radniku računovodstva naređeno je da izvrši prebacivanje novca na određene račune, što je ona odbila i o tome ga pismeno obavestila tražeći pismeni nalog. Malešić je umesto pismene saglasnosti zaposlenoj dostavio rešenje u kojem joj se izriče opomena pred otkaz. Međutim, ovakve tvrdnje zaposlenih Malešić je negirao tvrdeći da radnice zapravo podržavaju starog direktora.

Povodom ovih optužbi predsednik Skupštine opštine Prijepolje Vukosav Tomašević da nema takva saznanja, ali da neko mora reagovati ako je to tačno i da se direktor mora ponašati u skladu sa zakonom.

Obavešten sam za mobing

Nešto konkretniji u vezi sa tim bio je predsednik opštine, Emir Hašimbegović.

“Ja sam bio obavešten putem telefona i te radnice znam. Direktor nekog javnog preduzeća ili ustanove može rasporediti radnike u skladu sa stručnom spremom. Takođe, izdaje naređenja da se urade neki poslovi, ali on snosi i odgovornost za svoje odluke. Skrenuo sam pažnju prvenstveno zaposlenima u računovodstvu da pismeno komuniciraju sa direktorom i da se on obaveže na svoju odgovornost u vezi sa svim odlukama koje donosi. Čuo sam o navedenim dešavanjima i smatram da obe radnice imaju legitimno pravo da reaguju ako su ugrožene”, izjavio je Hašimbegović.

 

 
Izvor: Glas zapadne Srbije

Priboj, Prijepolje-Lim se izlio na pojedinim mestima

Lim je danas bio u stalnom porastu i dostigao je kotu 262 koja prelazi granicu  reovne odbrane od poplava.Došlo je do izlivanja u pribojskom naselju Banjski Čamac gde je reka u nivou asfaltnog puta na koji se izliva ali kuće još uvek nisu direktno ugrožene. U Prijepolju se Lim izlio u naselju Zalug.


 

 

U Odeljenju za vanredne situacije Zlatiborskog okruga koje pokriva  Priboj, Prijepolje i Novu Varoš kažu da je njihov Štab  doneo odgovarajuće odluke preventivnog delovanja i da se situacija se prati iz minuta u minut, pune se džakovi sa peskom i distribuiraju na kritična mesta.
Kako kažu u štabu, osposobljena lica koja raspolažu mehanizacijom su u pripravnosti, a na terenu se nalaze i pripadnici vatrogasno spasilačkih jedinica i policije koji dežuraju na svim kritičnim tačkama.

Na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije od danas stoji hidrološko upzorenje :

Screenshot_4

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Redovna odbrana od poplava se proglašava kada vodostaj na reci dostigne propisanu granicu (koja je određena za svaki rečni sektor) i ima tendenciju daljeg porasta. Redovnu odbranu od poplava proglašava nadležni vodoprivredni centar i ona podrazumeva neprekidno osmatranje i praćenje stanja odbrambenih nasipa i objekata.

Vanredna odbrana od poplava se proglašava kada vodostaj dostigne propisanu granicu i ima tendenciju daljeg porasta, ili kada to zahtevaju drugi razlozi (dugo trajanje vodostaja iznad granice redovne odbrane, stanje nasipa i objekata, nastupanje opasnosti od nagomilavanja leda i dr.). Vanrednu odbranu proglašava nadležni vodoprivredni centar i ona podrazumeva neprekidno praćenje stanja odbranbenih nasipa i objekata i otklanjanje negativnih pojava na njima. U slučaju da dođe do prelivanja ili nekontrolisanog proboja nasipa kao i kontrolosanog prosecanja nasipa, proglašava se vanredno stanje. Vanredno stanje proglašava nadležna ugrožena opština, a podrazumeva izgradnju lokalizacionih nasipa, evakuaciju stanovništva i dr.

 

www.priboj033.com

Dan republike, praznik kojeg više nema

Dan Republike – 29. novembar slavljen je gotovo šest decenija kao državni praznik bivše jugoslovenske federacije, a zvanično je ukinut posle više od deset godina od raspada te zajednice – novembra 2002. Taj datum je ušao u istoriju 29. novembra 1943. godine, kada je održano Drugo zasedanje AVNOJ-a u Jajcu, na kome je doneta odluka o federalnom ustrojstvu Jugoslavije, a kraljevskoj vladi zbranjen povratak u zemlju.


https://www.youtube.com/watch?v=NGWwTuDvgi0
AVNOJ je tada proglašen za vrhovno zakonodavno i izvršno državno telo koje je donelo istorijske odluke o uredjenju Jugoslavije. Tim odlukama ustavnog karaktera izgradjeni su vrhovni državni organi nove Jugoslavije, pa je zbog toga taj datum zapisan kao dan stvaranja nove Jugoslavije.
Posle završetka rata, od 1945. godine, 29. novembar se slavio kao dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ.

Prema tadašnjem Zakonu o državnim praznicima proslavljao se dva neradna dana, uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, počasne plotune, a 1964. ustanovljena je i nagrada AVNOJ. Djaci prvaci su dobijali crvene pionirske marame, deljena su razna ordenja.

Poslednji put ovaj praznik obeležen je u Srbiji 2001, jer ga je Savezna skupština zvanično ukinula tek sredinom novembra sledeće godine. Do 1997. godine 29. novembar je slavljen kao dan sećanja na Drugo zasedanje AVNOJ-a, ali je od tada počeo da se praznuje kao dan kada je 1945. Jugoslavija i formalno prestala da bude monarhija i postala republika. Ta zamena nastala je kao izraz kritike da je SRJ nastavila da obeležava praznik nepostojeće države – federacije šest republika – koja se raspala 1991. dan-republike-v

U ranijem periodu, Srbija je, inače, predstavljala svojevrstan presedan u obeležavanju praznika, koji su morali da nestanu posle raspada jugoslovenske države i zajednice sa Crnom Gorom.
Tek pre mesec dana Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o državnim praznicima, čime je prestao da važi Zakon o državnim praznicima SRJ, a time zvanično i 27. april, koji se uprkos raspadu i te zajednice (februar 2003) u Srbiji obeležavao sve do prošle godine.

Kao dan državnosti SRJ uveden je 27. april, kada je 1992. godine, proglašen ustav nove države, poznat kao „žabljački“.

Crna Gora je mnogo pre Srbije prestala da obeležava oba praznika vezana za zajedničku državu, koja je prestala da postoji maja prošle godine.

Najnovijim zakonskim izmenama iz ove godine praznici u Srbiji posle prestanka državne zajednice, postali su Nova godina, Praznik rada, Dan pobede.

Srbija je Zakonom o državim praznicima utvrdila da će se kao Dan državnosti praznovati 15. februar – Sretenje, kada je 1804. počelo stvaranje moderne srpske države. Zakonom se predvidja slavljenje verskih praznika Božića, Uskrsa i prvog dana krsne slave, a pravo da obeležavaju svoje praznike imaju i pripadnici drugih verskih zajednica.

Izvor: Blic

Fenomenalan vikend pribojskih sportista

Fudbaleri FAP-a trijumfom nad Valjevcima overili titulu jesenjeg šampiona. Košarkaši pobedom u Požegi zadržali maksimalan skor. Rukometaši u derbiju deklasirali Lapovčane. Odbojkašice neumoljive protiv Čačanki. Odbojkaši zabeležili prvi trijumf u novoj sezoni. Karatistkinja FAP-a Dejana Stojić osvojila bronzanu medalju na Prvenstvu uže Srbije u Čačku. Настави са читањем „Fenomenalan vikend pribojskih sportista“

Kamiondžije jesenji prvaci Zone Drina, (video)

Pobedom Kamiondžija nad gostima iz Valjeva u poslednjem kolu trijumfalno je završen  jesenji deo fudbalskog prvenstva u Zoni Drina. Sunčano vreme,  dobra igra i pobeda za overu titule u potpunosti je zadovoljila rekordan broj gledalaca koji su došli da pozdrave jesenjeg šampiona,  FK FAP – FK Radnički  3-0 (1-0). Настави са читањем „Kamiondžije jesenji prvaci Zone Drina, (video)“