Završetak Ribarskog naselja kod Potpećkog jezera do kraja maja

Nakon završene prve faze izgradnje Ribarskog naselja na Potpećkom jezeru, potpisan je novi ugovor o finansiranju između Turističke organizacije Priboj i Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, koji omogućava nastavaka radova u završnoj fazi.

Planirani izgled ribarskog naselja na Potpećkom jezeru (foto eKapija)

Ministarstvo ovaj projekat finansira sa 6 miliona dinara sa PDV, a u završnoj fazi predviđeno je da Ribarsko naselje postane kompaktna celina, gde će ribari i ljubitelji prirode imati sve neophodne uslove za boravak, objavljeno je na sajtu Opštine Priboj.

Predviđeno je postavljanje još dva bungalova i njihovo kompletno opremanje, postavljanje dodatnog mobilijara, nabavka ribarskih čamaca i multifunkcionalnih pontona, kao i postavljanje rasvete od Ribarskog naselja do magistralnog puta.

Planirani izgled ribarskog naselja na Potpećkom jezeru (foto: eKapija)

Početak radova očekuje se odmah nakon izbora izvođača radova na tenderu, a svečano otvaranje Ribarskog naselja, kada će ugostiti i prve ljubitelje ribolova, krajem maja.

Izgradnjom ovog svojevrsnog kompleksa na Potpećkom jezeru, obogaćena je turistička ponuda Priboja, iskorišćeni su prirodni potencijali i lepote ovog kraja, a ljubiteljima ribolova i prirode ponuđen je adekvatan sadržaj za okupljanje i boravak u prirodi.

Izvor: eKapija

Priboj / Prijepolje – Petoro osnovaca iz sela Mažići koje se nalazi na granici

Jedan deo puta do škole i nazad deca prelaze čamcem preko jezera,

Jedan deo puta do škole i nazad deca prelaze čamcem preko jezera, foto: Glas zapadne Srbije

opština Prijepolje i Priboj svakodnevno kao u akcionim filmovima pešače kroz šumu, prelaze otvorenu prugu, čamcem forsiraju Potpećko jezero, dva puta presedaju u đačke autobuse i uprkos svemu nikada ne kasne u školu.

Oni u šali kažu da će uz diplomu o završenom osnovnom školovanju dobiti i potvrdu o uspešno savladanoj obuci za specijalce koja počinje svako jutro njihovim odlaskom u školu.

“Kad otopli nije toliko strašno, ali zimi kad zaledi jezero, roditelji moraju da seku led da bi čamac mogao da pređe preko jezera i mnogo se plašimo”, priča Saša Derikonjić učenik šestog razreda.

Saša Derikonjić, foto: Glas zapadne Srbije

NJegov drug Filip Derikonjić kaže da strahuju i od prelaska pruge, ali i dok pešače po magistrali naročito kada je magla jer trotoara nema pa idu po kolovozu.

U školi imaju samo reči hvale za ovu decu koja nikada nisu zloupotrebila ovu situaciju a na nastavu ne dođu samo kada su bolesni.

“Deca su primer i ponos naše škole, nemaju neopravdanih izostanaka, imaju primerno vladanje i dobri su đaci”, sa ponosom ističe njihov nastavnik Aleksandar Dujović.

Višegodišnje obraćanje roditelja prijepoljskoj i pribojskoj opštini za rezultat je do sada imalo samo odgovor u Priboju gde su im obezbedili besplatan prevoz do Druglića.

“Obraćali smo se i opštini Prijepolje u više navrata, ali od njih nismo dobili čak ni odgovor”, kaže Stanoje Derikonjić, otac dvojice mališana koji svakodnevno putuju do škole u Pribojskoj banji.

On ističe da im je opština Priboj omogućila da se deca besplatno voze od škole do sela Druglići na desnoj obali jezera gde nakon izlaska iz đačkog autobusa idu 500 metara po magistralnom putu Bistrica – Sarajevo, pa se spuštaju 200 metara do jezera, pri čemu prelaze otvorenu prugu Beograd – Bar i onda ih roditelji voze čamcima na drugu stranu, pa odatle pešače do kuća oko kilometar.

Stanoje Derikonjić, foto: Glas zapadne Srbije

Prema rečima Derikonjića svakodnevno putešestvije ovih mališana bi se značajno skratilo ako bi opština Prijepolje pristala da investira i uradi asfalt u dužini od oko 500 metra na svojoj teritoriji, onda bi i opština Priboj prema obećanju asfaltirala nekih oko 500 metara od Preprana i Manastira Orahovica u Mažićima do granice sa prijepoljskom opštinom.

“Na taj način bi minibus koji vozi iz Mažića decu u školu mogao da se spusti do kuća po njih, i da ih preveze preko brane HE Potpeć do škole, što bi značilo da ne bi morali da prelaze jezero i presedaju u drugi autobus”, tvrdi otac hrabrih mališana.

Izvor: Glas zapadne Srbije

Priboj: Preminula nakon carskog reza, otac optužuje lekare za nesavesno lečenje

Priboj – Biljana Slović (31) porodila se 01. januara carskim rezom i na svet donela zdravog dečaka, a preminula je 03. marta. Njen otac Milanko Grozdanić

u izjavi za Glas zapadne Srbije tvrdi da su komplikacije nakon porođaja nastale usled nesavesnog lečenja u pribojskoj bolnici.

„Za Novu godinu ćerka mi se porodila carskim rezom u Priboju. Posle intervencije dobila je temperaturu i nakon pet dana od porođaja morali su da joj otvore ranu jer je došlo do stvaranja gnoja”, rekao je Grozdanić iz Pribojske Banje.

Prema njegovim rečima porodilja je temperaturu imala sve vreme i sa svim dodatnim komplikacijama nisu je prebacivali za Užice do 25. januara.
„Kada je primljena u užičku bolnicu konstatovano je da slučaj nije za njih i da je stanje zapušteno. Za Beograd je prebaciju 30. januara, gde je ponovo otvaraju 1. februara kako bi joj očistili ranu. Nakon nekoliko dana posle operacije Biljana je opet dobila temperaturu, po priči lekara već je nastupila infekcija“, kaže unesrećeni otac.

Milanko navodi da su se beogradski lekari borili za život njegove ćerke do 14. februara kada je Biljana upala u komu.

Preminula je 3. marta na Ginekološko akušerskoj klinici.

„U petak sam bio kod javnog tužioca gde sam dao izjavu kako bi oni pokrenuli postupak. Smatram da je Biljanino lečenje zapušteno u pribojskoj bolnici i da su moju kćerku tamo nesavesno lečili“, ističe otac Milanko.

Izvor: Glas zapadne Srbije

Turski investitori otpočeli proizvodnju u Priboju

Nakon šest meseci opremanja 20.000 kvadrata proizvodnih pogona u Slobodnoj zoni Priboj, turska kompanija Fleks akademi otpočela je sa probnom proizvodnjom creva, čeličnih cevi, šupljih profila i fitinga. Probne radove i obuku trenutno prolazi 80 radnika, a prema najavama turskog investitora do kraja godine i kompletiranja serijske proizvodnje planira se  upošljavanje 300 radnika.

Dopremom prvog kontigenta automatskih mašina za finalnu proizvodnju , stekli su se uslovi za kompletiranjeproizvodnje sa  linijama  pletenja, sušenja i  varenja za proizvodnju cevi, čime je otpočela probna proizvodnja i obuka za 80 zaposlenih.

Flex Academy d.o.o počinje proizvodnju

Prema rečima Sulejmana Karakusa direktora u firmi Flex Academy d.o.o, probna faza je započela na 20 mašina za finalnu proizvodnju cevi, a za 10-ak dana očekuje se  doprema kompletne linije  sa kojom će otpočeti serijska proizvodnja. Labaratorija za testiranje će takođe biti gotova u sledeće dve sedmice, nakon čega će u punom kapacitetu prve faze u  proizvodnj raditi  160 radnika.

Konkurs za zapošljavanje  turske firme koja ima 25-ogodišnji renom na svetskom tržištu, privukao je više od hiljadu nezaposlenih lica iz kategorije mladih i bivših radnika pribojskih industrijskih giganata koji su se prijavili na oglas u potrazi za poslom. Dragan Stikić novozaposleni radnik kaže da je nakon 6 godina i 10 meseci rada u FAP-u ostao bez posla i da se spremao sa porodicom da napusti grad, kada je odlučio da se javi na konkurs Flex Academy d.o.o gde je prošao testove i dobio posaou svojoj struci kao električar, što je značilo i automatski ostanak u svom rodnom gradu.

Uz zapošljavanje znatnog broja radnika, turski investitori najavljuju i društveno odgovorne aktivnosti u široj zajednici koje nam je prezentovao direktor u Flex Academy Erdžan Šenaj : „..Uspostavlajnejm rada u punom kapacitetu do kraja godine čemo uposliti 300 radnika, a u planu su nam i  raznovrsne akcije u lokalnoj zajednici gde poslujemo. Danas smo shodno našoj tradiciji  početka rada podelili simbolične poklone za najugroženije kategorije u Priboju, donacijom za kuhinje Crvenog krsta, Opšte bolnice i Udruženja za pomoć Mentalno nedovoljno razvijenim osobama u Priboju, a ubuduće ćemo u saradnji sa svim faktorima sa lokala, biti stalni akteri društvenog života šire zajednice.“

Izvor: Goran Reković, RTVNP

Šta zna dete šta je odsečena glava

Piše: Milija Jovičić

Čijim se glavama naša deca poigravaju? Na čiji oltar oni glave polažu i koju to “Zver” oni odobrovoljavaju? I koliko glava će još pasti dok se “Zver” ne umilostivi (ako ju je i moguće umilostiviti)? U romanu, oni najracionalniji su najbrže marginalizovani, njih niko ne sluša, a zatim i stradaju. Razum je taj koji strada na ostrvu, on prepušta mesto agresiji i nasilju. To je ono što smo dopustili, da se roditelji fizički sukobljavaju pred svojim mezimcima na fudbalskoj utakmici, da nasilje bude obrazac ponašanja, a razum nešto što nije prirodno.

 

Настави са читањем „Šta zna dete šta je odsečena glava“

Godišnjica zločina u Sjeverinu

Komemorativnim skupom kraj spomenika u Sjeverinu i bacanjem cveća u Lim u Mioču, mestu otmice, obeleženo je 25 godina od kada su pripadnici paravojne formacije „Osvetnici“, u vreme oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, izveli iz autobusa, a potom i ubili 17 građana Srbije bošnjačke nacionalnosti, koji su to jutro krenuli na posao u Priboj.

Za taj zločin, Okružni sud u Beogradu osudio je pripadnike paravojne formacije „Osvetnici“ na po 20 godina zatvora Milana Lukića, Olivera Krsmanovića i Dragutina Dragićevića, a na 15 godina Đorđa Ševića.

Majka Dževada Koldžića je bila jedina žena koja je tada oteta iz autobusa i ubijena.

„Tada sam ja bio dete od 11 ili 12 godina, i taj osećaj koji sam imao tada, postoji i danas, to ne može da se zaboravi, osećaj nedostatka jednog roditelja“, navodi Koldžić.

Omer Hodžić, sin ubijenog Meda Hodžića ističe da ima jedan zahtev – da se se nađe način da se pronađu posmrtni ostaci njegovog oca i ostalih žrtava.

„Nakon 25 godina naši zahtevi su potpuno isti kao i prvog dana, da se iznađe način da se pronađu njihovi posmrtni ostaci, kako bi se mogli na dostojanstven način ispratiti sa ovog sveta“, navodi Hodžić.

Poštu nevinim žrtvama odali su kraj spomenika u Sjeverinu Islamska zajednica i pribojska opština.

„Potrebno je da zajedno obeležavamo 22. oktobar, potrebno je to zbog istine, potrebno je i zbog sećanja, potrebno je, na kraju, i zbog opomene“, ističe Lazar Rvović, predsednik Opštine Priboj.

Porodice žrtava još traže od države status člana porodice civilnih žrtava rata, a preko Fonda za humanitarno pravo, koji ih zastupa, podneli su prošle godine predstavku Evropskom sudu za ljudska prava za naknadu štete.

Pripadnici paravojne jedinice „Osvetnici“, delujući pod okriljem Vojske Republike Srpske, presreli su autobus koji je saobraćao od mesta Rudo (BiH) ka Priboju (Srbija) i, nakon legitimisanja putnika, izveli sve Bošnjake i odveli ih u pravcu Višegrada.

Ubijeni su Mujo Alihodžić, Mustafa Bajramović, Ramiz Begović, Ramahudin Ćatović, Esad Džihić, Idriz Gibović, Zafer Hadžić, Medo Hodžić, Medredin Hodžić, Mevlida Koldžić (rođ. Hodžić), Alija Mandal, Sead Pecikoza, Hajrudin Sajtarević, Derviš Softić, Mithad Softić i Mehmed Šebo, dok je u noći pred otmicu autobusa u Sjeverinu otet i Sabahudin Ćatović.

Do sada su, međutim, nađeni posmrtni ostaci samo jedne žrtve, dok se ostali i dalje vode kao nestala lica.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: RTS, Tanjug
Foto: Danica Guduric, Slobodna Evropa

Spomen obeležje stradalim Bošnjacima u selu Crnugovići i okolini

 

U utorak, 27.06.2017. sa Ikindije namaza (17:00h) u selu Crnugovići, Medžlis Islamske zajednice Priboj, upriličio je otvor spomen obeležja stradalim Bošnjacima sela Crnugovići i okoline u Drugom svetskom ratu, kao i klanjanje dženaze namaza nastradalim u tom zločinu. Skupu je prisustvovao i dženazu klanjao predsednik Mešihata IZ-e u Srbiji, muftija dr Mevlud ef. Dudć.

Dana 27. januara 1941. godine više od 65 osoba, najviše žena i djece ubijeni na svirep način. Okupacijom Crnougovića masovan zločin gdje su žene i djeca smješteni u jednu kuću svirepo bombama ubijeni, te bačeni u dvije masovne grobnice.

Prvi put danas klanjana dženaza namaz koju je predvodio predsjednik Mešihata IZ-e muftija dr. Mevlud ef. Dudić. Ovim dokazano da žrtve nisu zaboravljene te otvoreno spomen obilježje i znak sjećanja. Evociranjem uspomena na nedužne majke i djecu na parceli koju je uvakufio Idriz Mandal za izgradnju spomen obilježja.

Remzija Islamagić obratio se gl. imamu Medžlisa IZ-e Priboj da se konačno progovori o zločinu počinjenom nakon više od sedam decenija. Od tada zajednički krenuli u projekt.

– Danas se nismo okupili da bi gajili mržnju već hoćemo istinu i pravdu i po mogućnosti poidići mezar kako bi se vratio smiraj dušama, kaže izmedju ostalog Harun ef. Eminagić, zahvaljujući svima koji su imali sluha i razumijevanja da podrže projekt da bi učili historiju kako se nikome više ne bi ponovila

Predsjednik Instituta za istrazivanje ratnih zločina i genocida i predsjednik BKZ-a prof. dr. Adimir Muratović podsjeća da je u Priboju 4500 Bošnjaka ubijeno, pa oni koji govore da su Bošnjaci manjina neka imaju na umu tu činjenicu da je samo za jednu godinu u samo u Drugom svjetskom ratu ubijeno toliko ljudi.

– I nema osveta zbog genocida i zločina ali Bošnjaci imaju pravo na istinu i ne trebaju brinuti za budućnost kad nišan ovdje i u Sjeverinu opominje. Bošnjaci sa svojim institucijama podvlače crvenu liniju kako buduća pokoljenja ne bi dopustila da se ovako nešto ikad ponovi. Vi u Priboju imate tu čast da jedini imate spomen nišan sa punim imenom i prezimenom žrtava u zadnjih 150 godina, kaže izmedju ostalog dr. Muratović.

Muftija Dudić koji je bio bezrezervna podrška u ovom projektu nakon ikindije namaza u mektebu i obavljanja dužnosti jednih prema drugima, kazao da je 75 godina prošlo otkako je na ovom mjestu 65 puta ubijen ljudski rod, kada su 65 puta ubijeni svi ljudi na zemaljskoj kugli.

– U limskoj dolini za mjesec dana ubijeno je 9200 ljudi od čega osam hiljada starih, djece i žena i to prema priznanjima onih koji su izvršavali komande pretpostavljenih. Vjerujemo u Allaha dž.š. i Božije odredjenje i prenosit ćemo sa generacije na generaciju da je najveći grijeh oduzeti život na pravdi Boga. Učit ćemo i poučavati djecu da naša osveta treba biti pravda i da pripadamo narodu koji je bio žrtva a ne agresor. Čvrsto vjerujem da ima dobrog medju ovim ljudima pa nam je pripala čast da im proučimo dovu i mi potvrdjujemo da nosimo šehadet u srcu nikoga ne mrzimo i pošaljemo poruku da nećemo zaboraviti i rasvjetljavati istinu koja se desila, kaže muftija Muftija, uz poruku da odgovornost nosimo prema generacijama ako budemo šutjeli.

Hamo Delić i Ibro Mandal najstariji članovi porodica žrtava zajedno s dr. Dudićem otvorili spomen obilježje.

SANA – A.S.

 

 

Deset opština u Srbiji dobija toplane na biomasu

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić potpisao je danas sa predstavnicima Nemačke razvojne banke (KfW) i Vlade Švajcarske konfederacije sporazume o zajmu i donacijama, koji će omogućiti prelazak deset toplana sa fosilnih goriva na biomasu.

Antić je tom prilikom objasnio da je čitav projekat vredan 27 miliona evra, od čega je 20 miliona zajam KfW-a, dok će Vlada Švajcarske dati grant od pet miliona evra, a Nemačka razvojna banka grant od dva miliona evra. Reč je, kako je naveo, o toplanama u Malom Zvorniku, Novoj Varoši, Novom Pazaru, Prijepolju, Bajinoj Bašti, Valjevu, Priboju, Kladovu, Majdanpeku i Bečeju, koje će ubuduće koristiti biomasu umesto fosilnih goriva.

Prema njegovim rečima, zajam je veoma povoljan, sa fiksnom kamatnom stopom od 1,1 odsto, sa pet godina grejs perioda i 10 godina otplate. Ministar je podvukao da će sredstva zajma vraćati lokalne samouprave iz ušteda ostvarenih u procesu korišćenja biomase umesto fosilnih goriva. Sporazumi su potpisani u okviru projekta Podsticanje obnovljive energije: Razvoj tržišta biomase u Republici Srbiji, koji je, kako je ocenio, izuzetno značajan za ukupan energetski sistem.

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i ambasadori Nemačke i Švajcarske – Aksel Ditman i Filip Ge.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

„Ring of fire 6“ u Njemačkoj: Anando Agović u 58. sekundi nokautirao Qendrima Krasniqija

U njemačkom Unterschleissheimu bosanskohercegovački bokser Anando Agović je zabilježio pobjedu na manifestaciji „Ring of fire 6“.
U bavarskom gradu je Agović, koji je rođen u Priboju, ali živi u Sarajevu, u kategoriji do 72 kg u prvoj rundi nokautirao svog protivnika Qendrima Krasniqija.

Настави са читањем „„Ring of fire 6“ u Njemačkoj: Anando Agović u 58. sekundi nokautirao Qendrima Krasniqija“

Фондација Новак Ђоковић предаје терен Прибојцима у понедељак

Прибој – У понедељак, 3. новембра у 13 сати Фондација Новак Ђоковић предаће прибојској локалној самоуправи на коришћење тениски терен намењен деци ове општине, изјавио је за ГЗС председник СО Прибој, Саша Василић.

 

gala_01

 

Он је подсетио да су радови завршени у предвиђеном року, средином октобра, трајали су један месец, вредност подухвата износи 25 000 евра, средства је обезбедила Фондација Новак Ђоковић, а општина Прибој потребну документацију и надзор над извршењем посла.

Терен као подлогу има тенисит, врсту шљаке, постављена је ограда, а корисницима ће на располагању бити сва неопходна опрема, мреже, алати за одржавање, клупе за играче, судијска столица и остало. Уграђена је расвета, као и механизам за прскање и освежавање подлоге.

Најбољи тенисер света је, подсећамо, на замисао да изгради тениски терен за прибојске малишане дошао након сазнања да је први тениски меч у Србији одигран управо у граду на Лиму, крајем 19. века, само три године после премијерног турнира на Вимблдону. Тенис су, наиме, донели припадници аутро-угарских трупа, које су након Берлинског конгреса запоселе градове у Рашкој области. Ђоковић је желео да на тај начин промовише спорт међу младима у Прибоју.

Глас западне Србије

Прибој: Конкурс за доделу стипендија талентованим студентима

Општинска управа Прибој расписује Конкурс за доделу стипендија талентованим студентима општине Прибој за школску 2014/2015. годину. Право на стипендију за талентоване студенте, у складу са Законом и Одлуком о стипендирању талентованих студената, имају студенти високошколских установа чији је оснивач Република Србија, који су уписани први пут у текућој школској години на студије првог или другог степена, чије се школовање финансира из буџета Републике Србије и који имају држављанство Републике Србије.

Посебни услови које студент који конкурише мора испуњавати су:

1. да је студент најмање III (треће) године основних академских студија, односно који је остварио 120 ЕСП бодова (на основним академским студијама), или је студент мастер академских студија;
2. да је током студирања остварио просечну оцену најмање 9,00;
3. да је у континуитету уписивао године студирања на терет буџета Републике Србије;
4. да има пребивалиште на територији општине Прибој најмање 5 (пет) година
5. да истовремено није остварио право на кредит или стипендију из буџета Републике Србије.

Заинтересовани студенти, могу поднети пријаву у слободној форми. Пријава треба да садржи:
– кратку биографију са личним подацима
– доказе о испуњености услова

Као докази о испуњености услова морају бити поднете исправе издате од стране надлежних органа и установа:
– уверење о пребивалишту
– уверење факултета о уписаној години студија и статусу студента на буџету
– уверење факултета о свим положеним испитима и оствареној просечној оцени током студирања, с тим да чињеница да су положени сви испити из претходне године студија мора бити исказана као остварених 60 ЕСП бодова.

Општина Прибој, за школску 2014/15 годину, додељује до 10 (десет) стипендија за талентоване студенте. Стипендија за талентоване студенте додељује се без обавезе враћања, исплаћује се у 10 једнаких месечних рата, у месечном износу од 12.000,00 РСД.

Пријава се може поднети поштом или непосредно у писарници Општинске управе Прибој, у року од 10 (десет) дана од дана објављивања Конкурса.

Више о условима конкурисања и о самом поступку избора прочитајте овде.

 

Извор: priboj.rs

Будући амбасадор Прибоја на пријему код председника Општине

Један од ретких студената из Прибоја који је имао прилику да стекне високо образовање ван граница наше земље јесте Велимир Гордић. Млади прибојац је завршио основне студије економије на Универзитету у Цириху, након чега је уписао мастер студије али и започео праксу на престижном Економском институту у Базелу.

Као један од будућих амбасадора Прибоја у свету и Европи, Велимир Гордић је јуче имао пријем код председника општине Прибој, Лазара Рвовића где му је он том приликом уручио симболичан поклон, монографију „Стара Србија“.

velimir_gordic_prijem_kod_predsednika

 

Извор: priboj.rs

Proleće koje miriše na preživljavanje

AUTOR: DANIJELA ZEC KRUNIĆ

Došlo je proleće i hiljade misli o radosnom buđenju i treptajima novog talasa života većse razvlače po mislima, džepovima , ćoskovima, nedrima, fiokama…I opet nesto od one prve fraze -“polako se prikralo na vrhovima prstiju, zeleno i rumeno“, na koju sam nahvatala prve petice… FRAZE… Eto , nekako mi ove godine proleće ne miriše isto, više na neko preživljavanje.

Настави са читањем „Proleće koje miriše na preživljavanje“

Suživot u Priboju

AUTOR: DANILO GAROVIĆ

Zbog svog geografskog položaja, Priboj je kroz istoriju prelazio u ruke različitih država i vladara i to mu je ostavilo jednu karakteristiku po kojoj je bio, a i dan danas je poznat-multietničnost. Da sad ne bih prepričavao istoriju Priboja osvrnuću se na poslednje najburnije i najznačajnije godine u razvoju Priboja i njegove multietničnosti. Te burne godine proživljavali su zajedno Srbi i Bošnjaci, muslimani i hrišćani, sudbina ih nije razdvajala, a ni štedela. Настави са читањем „Suživot u Priboju“