Bagerom do naplate duga

NOVA VAROŠ – Radnici preduzeća „Putevi Zlatar“ najavili su da će danas pre podne „živim zidom“ i građevinskim mašinama blokirati ulicu u naselju Šanac i put Zlošnica – Amzići. Uz ove dve saobraćajnice, lane su izveli i radove u Rutošima, Ojkovici, Akmačićima i Bistrici, u dužini od 4,5 kilometra, a za dug od 25 miliona dinara tužili su opštinu.


 

srb--Nova-Varos-radove-izve_620x0
– Prinuđeni smo da jednočasovnom blokadom opomenem Opštinu da izmiri dug, a ako to ne učini za sedam dana – sa mašinama stižemo pred lokalnu upravu i ostajemo u centru grada sve dok nam ne plate zarađeno. Radove smo izveli kvalitetno i u rokovima prema ugovoru sa opštinom – kaže Vojko Purić, vlasnik preduzeća „Putevi Zlatar“. – Preduzeće se zadužilo, treba da vraćamo kredit, plaćamo porez, obezbedimo plate za 87 radnika, da servisiramo kamione i mašine.

U Direkciji za izgradnju u Novoj Varoši ističu da su, kao upravljač puteva, upozorili Purića da ne blokira saobraćajnice i ne krši zakon o saobraćaju. Ovde potvrđuju da su sproveli postupak javne nabavke i izabrali izvođača radova prema ovlašćenju Ministarstva saobraćaja i infrastrukture, na čijem čelu je bio ministar Milutin Mrkonjić.

– Potpisani su ugovori između opštine i „Puteva Zlatar“, ali je izostao potpis ministra. Čekao se rebalans budžeta i Mrkonjić je na sastanku u hotelu „Panorama“ rekao da počnu radovi, kao i u dve susedne opštine – podseća Miroljub Šaponjić, direktor Direkcije. – Opština je krajem prošle godine platila svoju obavezu – 10 odsto cene radova, a u Ministarstvu saobraćaja su nedavno rekli da neće zauzimati stav dok o ovom slučaju reč ne kaže Republičko tužilaštvo.
KOMŠIJE PLATILE

– PO istom dogovoru su sklapani ugovori i sa susednim opštinama. Posle tužbi, Prijepolje je nedavno platilo 24, a Priboj 50 miliona dinara duga – ističe Purić.

Izvor: Večernje Novosti      Autor: D: Gagričić

Džabe džez u Priboju

U Priboju je u ponedeljak ,15. decembra,  u svečanoj sali Gimnazije održana promocija zbirke pesama „Džabe džez“ mlade pesnikinje Valentine S. Topalović.


https://www.youtube.com/watch?v=4HHvvyaBSbQ

U ime izdavača, izdavačke agencije „Bernar“ i galerije „Spirala“, prisutnima se prvi  obratio Slavko Topalović, otac pesnikinje ,  koji je govoreći o počecima njenog stvaralaštva rekao da je Valentina , inače rođena u Foči , za vreme rata došla u Priboj gde je odrastala i školovala se pa ovaj grad smatra svojim jedinim i pravim zavičajem.
– Ovo je druga njena  zbirka pesama , prva je Soha nebeska za koju je prošle godine Valentina dobila prestižnu pesničku nagradu Radomir Brajković, podsetio je prisutne Topalović.

Džabe džez promocija u Priboju.mp4_000504671
Valentina S. Topalović

Svo kritički osvrt na novu zbirku pesama „Džabe džez“ prisutnima je izložio profesor Milijan Despotović
– Poezija je forma koja beži definisanju baš kaošto je i  džez muzička forma nedefinisanih granica.  U tom poetskom prostoru stvaralaštva poezija i džez se prožimaju, posebnom retorikom podglasa, pristupom zvučnoj materiji i upadljivosti ritma, rekao je profesor despotović.

Valentina je objašnjavajući konotaciju naslova zbirke Džabe džez rekla da je to njeno podsećanje da su navrednije i najlepše stvari na svetu, (osmeh, sunčan dan , disanje) besplatne .
Ovu zbirirku pesama ilustrovao je svojim  slikama , iz opusa Džez, multimedijalni umetnik Dragan Nešić, a korice dizajnirao Valentinin brat Vladimir Topalović.

Izvor: Danas

Dve trećine gradova gube stanovništvo

Trstenik, Priboj, Bor i Prijepolje imaju više od deset odsto stanovništva manje u odnosu na 2002. godinu


 

bor
Bor između dva popisa izgubio više od 10 odsto populacije (Foto D. Jevremović)

„Ja sam još cirka dva sata u Trsteniku i odoʼ preko mosta, a vi vidite kako ćete”, napisao je na Trstenik forumu jedan od korisnika želeći da stavi tačku na dileme treba li ostati u gradu gde je život jeftiniji i sve je blizu, ali posla nema, ili otići u Beograd, plaćati kiriju i krstariti s kraja na kraj grada „za malu platu, ali platu”.

Trstenik je, inače, između dva popisa, 2002. i 2011. godine, izgubio 6.054 stanovnika, odnosno oko 12 odsto. Ne umiru, dakle, samo srpska sela, i gradovi sve više gube stanovništvo. Prema popisu 2011. godine u 73 odsto od ukupnog broja gradskih naselja smanjen je broj stanovnika u odnosu na broj žitelja 2002. godine, a u tom procesu ne postoji region koji se posebno izdvaja, to jest cela zemlja je zahvaćena ovim procesom. Manje žitelja imaju i Subotica na severu, i Negotin na istoku, i Užice na zapadu i Leskovac i Pirot na jugu zemlje. U svim ovim gradovima procenat „manjka stanovništva” je ispod deset odsto.
Uz Trstenik, više od deset odsto stanovništva manje u odnosu na 2002. godinu imaju Priboj, Bor i Prijepolje. Kao što se moglo i pretpostaviti porasli su Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, ali i Kraljevo, Obrenovac, Vrnjačka Banja, Jagodina i Novi Pazar koji beleži i najveći porast broja stanovnika, i to od 17 odsto. Grad Beograd statističari tretiraju kao zonu izrazite koncentracije stanovništva: u njemu živi čak 23 odsto stanovništva Srbije.

Za razliku od masovnog odlaska u inostranstvo, koje je i dalje regionalni fenomen, odnosno najizraženije u istočnoj Srbiji ili na jugozapadu zemlje, a u drugim regionima prisutno u manjem procentu, smanjenje broja stanovnika napravilo je od karte Srbije „švajcarski sir”, kaže demograf Vladimir Nikitović.

– Pad u broju stanovnika prvo je zahvatio pogranična i planinska područja, ali sada se to proširilo i rupe se pojavljuju svuda, samo nekoliko čvorišta okuplja stanovništvo. To, međutim, nisu skorašnje pojave. Natalitet je u opadanju još od perioda Drugog svetskog rata, a mi ga registrujemo kao negativan od kraja osamdesetih godina prošlog veka. Uz to, veliki broj mesta u centralnoj Srbiji naglo je porastao migracijom stanovništva u vreme kada je počeo snažan industrijski razvoj tih mesta. Te varošice su „eksplodirale” šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka sa razvojem industrije i dobile tada infrastrukturu kakvu pre toga nisu imale. Međutim, kada su izgubili oslonac razvoja došlo je do naglog demografskog urušavanja – ističe Nikitović.

Za opstanak ovih gradova presudan je društveni, spoljni faktor.

– Veoma je izvesno da će narednih 20-30 godina padati broj stanovnika. Prosek rađanja dece bio je nizak i u prosperitetnije vreme i tu neće biti ni ubuduće većih promena. Opstanak ovih gradova, dakle, najviše zavisi od strateške odluke države. Priča se o reindustrijalizaciji, razvoju poljoprivrede, ali još nema nikakvih jasnih naznaka u kom se pravcu ide. Ako se nastave ove tendencije, nažalost, neće biti nekog pozitivnog ishoda – kaže Nikitović.
Sa druge strane, ekonomski analitičar Goran Nikolić smatra da su unutrašnje migracije, seljenje stanovništva iz jednog u drugi grad u potrazi za poslom, ekonomski poželjne.
– Kada neko promeni mesto stanovanja, on će biti produktivniji, spreman da radi i za manju platu i zbog toga su unutrašnje migracije podsticajne i dobre. Broj stanovnika ostaje isti, jer se migracije dešavaju unutar zemlje, a povećava se ekonomska produktivnost. Nekome ko živi sa roditeljima često je potreban mnogo veći stimulans, od onoga ko je otišao iz roditeljskog doma – napominje Nikolić.

Ipak, više je onih zabrinutih zbog pražnjenja mnogih krajeva Srbije. Radeći serijal „Zadnja kuća Srbija”, novinar RTS-a Milan Popović proveo je stotine sati u razgovoru sa takozvanim običnim ljudima iz sela i gradova na sve četiri strane naše zemlje. Bez mnogo premišljanja daje odgovor na pitanje šta oni najčešće navode kao razlog odlaska: „ne mogu da nađem posao”.

– U javnim službama posla nema ili je teško do njega doći, proizvodnja je stala, a onaj ko bi i želeo da započne sopstvenu proizvodnju ne može da istrpi teret legalnog poslovanja. Gde vi da nađete tržište u Prijepolju, na primer, kad narod nema para i kakav posao vi tu da započnete? Migracije ka inostranstvu su donekle i jasne, ali one ka Beogradu, koji ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti, čini se da su više psihološke prirode. Ljudi odlaze u veliki grad, jer svi odlaze tamo, nadaju se da je veća verovatnoća da će tu naći posao, ali i ovde mnogi sa fakultetskim diplomama rade u kafiću – kaže Milan Popović.

Poseban problem je učmalost koja je zahvatila brojne srpske gradove, navodi on, pa ako nije subota, teško da biste našli sebi drugu zanimaciju osim da od jutra do mraka sedite u lokalnom kafiću.

– Putujući i snimajući po Srbiji, naišao sam na mali procenat onih koji žele da ostanu u svom gradu, onih koji se vraćaju na dedovinu, koji žele da sačuvaju porodično imanje. Ima, doduše, i porodica koje vraćaju decu iz velikih gradskih centara i to su najčešće oni koji imaju sopstvenu, razrađenu proizvodnju i koji su i decu usmerili i školovali za taj posao. Ali češća je paradoksalna situacija da roditelji insistiraju da deca odu iz svoje sredine u potrazi za boljim životom – kaže Popović.

Subvencije davati za Priboj ili Prijepolje, a ne za Staru Pazovu

Ako bi se kao uslov države da investitor dobije novac za subvencionisanje za otvaranje novih radnih mesta postavilo da fabriku mora da otvori u nekoj od nerazvijenih opština, efekat bi bio vidljiv i brz, smatra ekonomista Miroslav Zdravković.

– Apsurdno je da dajete subvenciju od 20.000 do 40.000 evra po radnom mestu nemačkom preduzeću koje otvara fabriku između Beograda i Novog Sada, jer ta je lokacija inače privlačna za investitore. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da oko 90 odsto stranih investitora otvara fabrike na pet do 10 kilometara od Koridora 10 i to su lokacije koje bi i bez subvencije države investitori odabrali za svoju proizvodnju. Država treba da pomaže gradove koji se demografski urušavaju i da novac za subvencije daje investitorima koji se opredele da tu izgrade fabriku. Dakle, apsurdno je davati subvenciju za otvaranje fabrike u Staroj Pazovi, već je treba preusmeriti na Priboj ili Prijepolje, na primer – ističe Zdravković.

Izvor: Politika     Autor: Jelena Čalija

Pribojski ribari , (FOTO)

Pribojski alasi pored Lima  šator razapeli,crveno kanabe uneli,  vatricu naložili, ražnjiće nanizali a ima i aperitiva. Sport, biznis ili  hobi, šta god da je u pitanju logistika je još pre svitanja viđena kako loži vatru.


– Danas je sunčan dan i riba radi , juče tako nije bilo , kaže jedan od njih .
Žale se i na goste na Limu, Pazarce uglavnom koji koriste  nedozvoljenu i preteranu prihranu  crvićima .
– Upropastiše ribu , kažu.
To je ozbiljna tema o kojoj ćemo opširnije drugom prilikom.

Priboju preti ekološka katastrofa

Prilog TV Al jazeera o zagađivanju Lima sa nesanitarnih deponija, plutajućem otpadu i  pretnji koju planirane hidroelektrane u neposrednoj blizini grada predstavljaju za Priboj. Interesi krupnog kapitala ne biraju sredstva a ozbiljnost ovog problema o kome se do sada uglavnom ćutalo su izgleda već uočili mnogi van Priboja. Da li će to nešto značiti onima koji odlučuju o  sudbini grada koja je neraskidivo vezana za Lim .


 

 

 

https://www.youtube.com/watch?v=PcvAJk2qURc

 

www.priboj033.com

Renovirana fiskulturna sala Gimnazije

Završeno je renoviranje fiskulturne sale u pribojskoj Gimnazijia pa se od danas  u njoj opet izvodi nastava fizičkog vaspitanja. Renoviranje sale finansirala je opština Priboj sa dva miliona dinara.


 

Renoviranje se u najvećem delu odnosilo na zamenu poda fiskulturne sale tako što je umesto dotrajalog parketa postavljena gumirana podloga .
Direktor gimnazije Dragan Popović se zahvaljuje Opštini na ulaganju , a u prvi plan ističe povećan nivo bezbednosti učenika posle renoviranja.

Današnjem prvom času fizičkog vaspitanja u renoviranoj sali prisustvovao je predsednik Skupšine opštine Priboj , Saša Vasilić.


Sala renovirana

Ovom prilikom podsećamo na to  da se nastava fizičkog vaspitanja u osnovnim školama „Vuk Karadžić“ , „Desanka Maksimović“ i u srednjoj Mašinsko elektrotehničkoj  školi   u Priboju u potpunosti odvija van  sala za fizičko vaspitanje koje ove škole još uvek  nemaju. 

 

www.priboj033.com

 

Julija Savić reprezentativka Srbije u karateu

Veliko priznananje je ovih dana stiglo u Karate klubu FAP od strane Karate federacije Srbije. Karatistkinja karate kluba FAP, Julija Savić pozvana je u državnu reprezentaciju za predstojeće međunarodno takmičenje u Sloveniji.

Julija Savić sa medaljom.
Julija Savić sa medaljom.

Julija će biti deo ekipe koja će predstavljati Srbiju na Kupu Evrope u Sloveniji „Trbovlje 2014“ koje će se održati u subotu 06. decembra u Trbovlju, a nastupaće u katama u kategoriji nade.

Da podsetimo, Julija je osvojila drugo mesto i srebrnu medalju u katama u klasi A u kategoriji nade na Kupu Srbije u Beogradu. Sa tim rezultatom mlada karatistkinja je postala vicešampion Kupa Srbije i na osnovu tog plasmana je izborila mesto u reprezentaciji koja će nastupati na međunarodnom takmičenju u Sloveniji ovog vikenda.

 

Priboj, Prijepolje-Lim se izlio na pojedinim mestima

Lim je danas bio u stalnom porastu i dostigao je kotu 262 koja prelazi granicu  reovne odbrane od poplava.Došlo je do izlivanja u pribojskom naselju Banjski Čamac gde je reka u nivou asfaltnog puta na koji se izliva ali kuće još uvek nisu direktno ugrožene. U Prijepolju se Lim izlio u naselju Zalug.


 

 

U Odeljenju za vanredne situacije Zlatiborskog okruga koje pokriva  Priboj, Prijepolje i Novu Varoš kažu da je njihov Štab  doneo odgovarajuće odluke preventivnog delovanja i da se situacija se prati iz minuta u minut, pune se džakovi sa peskom i distribuiraju na kritična mesta.
Kako kažu u štabu, osposobljena lica koja raspolažu mehanizacijom su u pripravnosti, a na terenu se nalaze i pripadnici vatrogasno spasilačkih jedinica i policije koji dežuraju na svim kritičnim tačkama.

Na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije od danas stoji hidrološko upzorenje :

Screenshot_4

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Redovna odbrana od poplava se proglašava kada vodostaj na reci dostigne propisanu granicu (koja je određena za svaki rečni sektor) i ima tendenciju daljeg porasta. Redovnu odbranu od poplava proglašava nadležni vodoprivredni centar i ona podrazumeva neprekidno osmatranje i praćenje stanja odbrambenih nasipa i objekata.

Vanredna odbrana od poplava se proglašava kada vodostaj dostigne propisanu granicu i ima tendenciju daljeg porasta, ili kada to zahtevaju drugi razlozi (dugo trajanje vodostaja iznad granice redovne odbrane, stanje nasipa i objekata, nastupanje opasnosti od nagomilavanja leda i dr.). Vanrednu odbranu proglašava nadležni vodoprivredni centar i ona podrazumeva neprekidno praćenje stanja odbranbenih nasipa i objekata i otklanjanje negativnih pojava na njima. U slučaju da dođe do prelivanja ili nekontrolisanog proboja nasipa kao i kontrolosanog prosecanja nasipa, proglašava se vanredno stanje. Vanredno stanje proglašava nadležna ugrožena opština, a podrazumeva izgradnju lokalizacionih nasipa, evakuaciju stanovništva i dr.

 

www.priboj033.com

Fenomenalan vikend pribojskih sportista

Fudbaleri FAP-a trijumfom nad Valjevcima overili titulu jesenjeg šampiona. Košarkaši pobedom u Požegi zadržali maksimalan skor. Rukometaši u derbiju deklasirali Lapovčane. Odbojkašice neumoljive protiv Čačanki. Odbojkaši zabeležili prvi trijumf u novoj sezoni. Karatistkinja FAP-a Dejana Stojić osvojila bronzanu medalju na Prvenstvu uže Srbije u Čačku. Настави са читањем „Fenomenalan vikend pribojskih sportista“

Kamiondžije jesenji prvaci Zone Drina, (video)

Pobedom Kamiondžija nad gostima iz Valjeva u poslednjem kolu trijumfalno je završen  jesenji deo fudbalskog prvenstva u Zoni Drina. Sunčano vreme,  dobra igra i pobeda za overu titule u potpunosti je zadovoljila rekordan broj gledalaca koji su došli da pozdrave jesenjeg šampiona,  FK FAP – FK Radnički  3-0 (1-0). Настави са читањем „Kamiondžije jesenji prvaci Zone Drina, (video)“

Sportski vikend

Fudbaleri u subotu od 13 časova u poslednjem kolu jesenjeg dela prvenstva dočekuju Valjevce. Košarkaši maksimalan učinak brane u Požegi. Rukometaši u derbiju Prve lige gostuju u Svilajncu. Odbojkašice u nedelje u 13 časova dočekuju Čačanke. Odbojkaši gostuju u Lučanima. Karatisti u Čačku na Prvenstvu uže Srbije za kadete i juniore. Mladi fudbaler FAP-a, Lazar Avramović, dobio poziv za nacionalnu selekciju mlađih kadeta (U-16) za dvomeč sa Makedonijom.  Настави са читањем „Sportski vikend“

Priboj u Alhemiji Balkana , (video)

Na TV Al Džazira u  šestoj epizodi već vrlo popularnog serijala  „Alhemija Balkana – Srbija“ autora Gorana Milića, prikazan je Priboj .


Prikazujuću situaciju u Fapu na jedan nov način ispričana je stara priča o zajedničkoj sudbini grada i ove fabrike . Nagoveštaj nade dat je kroz primer dobre prakse i firmu Polijester.

https://www.youtube.com/watch?v=89SZWqh9T9A&feature=youtu.be

www.priboj033.com