Један јаз а две централе

Lim kod Banjskog Čamca
  • Чачанско предузеће „Хелион” обавестило владу и СБПОК о проблему са енергентским дозволама на Лиму код Прибоја.

 

Чачак – Републички урбанистички инспектор Драгана Василић утврдила је 25. новембра у поступку ванредног надзора да је локацијску дозволу за градњу мале хидроелектране „Рековићи” на Лиму код Прибоја, издао ненадлежни орган.  Настави са читањем „Један јаз а две централе“

Бомба спава – наказе се коте

ПРИБОЈ – Ових дана активирано је питање бомби и других експлозивних средстава разасутих широм Србије, а по ономе што се званично зна је да чак 44 бомбе које нису уклоњене – врло озбиљно прете. Једна од њих је у селу Настави са читањем „Бомба спава – наказе се коте“

Prekinuta sednica Komisije za hidroelektranu Mramorje

U zgradi opštinske uprave Priboj, u  Sali za venčanja  u petak, 13. decembra trebalo je da se održi Javna sednica Komisije za planove. Na sednici su trebalo da budu razmotreni prigovori na plansku dokumentaciju – Nacrta plana detaljne regulacije za izgradnju hidroelektrane Mramorje  i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja plana na životnu sredinu .Sednica je prekinuta jer je  više  prisutnih građana  insistiralo da proces može da se nastavi tek kada dobiju pisane odgovore na svoje primedbe.

Na pisanim odgovorima na primedbe,  koje predviđa zakonska procedura ,  prvi je insistirao  Dejan Puzović , (predstavnik udruženja građana „Eko Lim“), da bi , kako je rekao, imao na osnovu čega da pokrene sudske procedure za ostvarivanje prava.  Predsednik  Komisije Hodžić je rekao da će odgovori biti sastavni deo Izveštaja Komisije i konstatovao da nije u pitanju Javna rasprava , već javna sednica Komisije, (iako je zapisničarka u naslovu zapisnika upisala „Javna rasprava..“), na kojoj su planirali da daju odgovore na pisane prigovore. Prisutni su se pozvali na Arhusku konvenciju, (koju je Srbija ratifikovala i koja garant uje uvid javnosti u pitanja koja se tiču zaštite životne sredine), i ukazali na niz kršenja drugih procedura u dosadašnjem davanju na uvid planske dokumentacije u vezi izgradnje brana .

 

Građani su članove Komisije podsetili na krupne greške u planskoj dokumentaciji za hidroelektranu Rekovići u kojoj su pogrešno navedene ulice, (one koje ne postoje u Priboju), i umesto Lima pominjana neka druga reka.

Puzović je u svom insistiranju  podržan od prisutnih građana na sednici. Posle obavljenih konsultacija članova Komisije od kojih su neki zaposleni u opštinskim organima i ustanovama, Komisija je odlučila da prekine sednicu do daljnjeg. O terminu nastavka sednice Komisije za plan građani će biti naknadno informisani.

http://www.youtube.com/watch?v=guunsriR7Sw

Hidroelektrana „Mramorje“ , sa branom od preko 10 metara, bi po planskoj dokumentaciji trebalo da bude i zgrađena u starom delu grada, preko puta bolnice, dok je planska dokumentacija za hidroelektranu Rekovići u novom delu grada  usvojena letos većinom glasova odbornika pribojske Skupštine.

Pokrenulo se klizište „Glišina Voda“ !

U pribojskom prigradskom naselju Glišina voda ovih dana se aktiviralo jedno od najvećih i najopasnijih klizišta u jugozapadnoj Srbiji, koje ozbiljno preti da će nekoliko hektara zemlje sa pedesetak stambenih objekata pasti na prugu Beograd-Bar i magistralni put ka međunarodnom graničnom prelazu Uvac.

kliziste
Glišina Voda, fotografija iz Juna 2013.

Kako je rečeno u Direkciji za izgradnju, klizište je polomilo svih pedesetak staklenih repera, što potvrđuje da zemlja opasno klizi i preti katastrofom. Opština Priboj nema sredstava za sanaciju i tvrdi da Železnice Srbije treba da se izbore sa ovim problemom. Na letos održanom sastanku predstavnika pribojske lokalne vlasti, nadležnih ministarstava u Vladi i Železnica Srbije dogovoreno je da se opština Priboj prijavi kod republičkih organa sa zahtevom za sanaciju klizišta Glišina voda. Međutim, sanacija nije ni na pomolu. Klizište je aktivno već tri decenije.

glisina voda kliziste
Sve češće havarije na vodovodu.

Izvor: Radio Lim
Foto: priboj033.com

Kormorani vole obale Lima

.

Obale Lima, a posebno Potpećko jezero na ovoj reci izmedu Prijepolja i Priboja, i ove jeseni zaposelo je na hiljade kormorana koji, prema tvrdnjama ribara, toliko prorede riblji fond da se oporavlja do njihovog ponovog dolaska.

milo bostock / Flickr.com
Po već ustaljenoj navici u poslednjih petnaestak godina, ove ptice krajem novembra dolaze na obale reke Lim i tu borave sve do kraja marta.

Kormorani su ovih dana, kao i ranijih godina, bukvalno rasterali ribare sa obala Lima i Potpećkog jezera, tamaneći riblju populaciju u ovim vodama. Kormorani u Polimlje dolaze iz Skandinavskih zemalja i sa severa Evrope, kod nas su zaštićena ptičja vrsta, a uprkos jadikovkama ribara da masovno uništavaju ribu njihovo izlovljavanje je strogo zabranjeno.

Kormorani toliko proređuju ribu u Limu da se fond u ovoj reci jedva oporavlja do njihovog narednog dolaska. Poznato je da kormoran dnevno pojede najmanje po dva kilograma ribe, gotovo onoliko koliko je i sam težak, a ova ptica je veoma spretna, roni do 10 metara u dubinu, brzo leti, a veoma ju je teško uhvatiti živu i na kopnu.

Kormorani na reci Lim ne zaziru ni od koga, ima ih na hiljade, a prave veliku štetu i na drveću koje se zbog njihovog boravka i obilja izmeta vrlo brzo ofarba u belo i ubrzano suši.

Ribari i ljubitelji prirode ovih dana planiraju da kod nadležnih institucija zatraže pomoć kako bi se reka Lim i njeno priobalje ipak zaštitili od kormorana.

Izvor: Tanjug

Готова техничка документација за изградњу регионалне депоније „Бањица“

.

У оквиру редовне посете Југозападној Србији, шеф Делегације Европске уније у Србији, амбасадор Мајкл Девенпорт, присуствовао је и састанку Управног одбора ЕУ ПРОГРЕС-а у Новој Вароши, након чега је председнику општине Димитрију Пауновићу уручио техничку документацију за изградњу регионалне депоније „Бањица“.

Овај документ је предуслов за изградњу депоније, која ће допринети решавању проблема уклањања комуналног отпада у Новој Вароши, Сјеници, Прибоју и Пријепољу. У оквиру пројекта који су Европска унија и Влада Швајцарске преко ЕУ ПРОГРЕС-а финансирале са 238.870 евра, урађене су геолошке, геотехничке и хидролошке анализе, као и усклађивање техничког пројекта за изградњу депоније. „Нова Варош, Прибој, Пријепоље и Сјеница од овог пројекта имаће велику корист. Ове четири општине препознале су значај пројекта, успоставиле сарадњу, биле спремне да уложе општинска средства и основале заједничко предузеће које ће управљати депонијом. Овакав приступ не представља гаранцију успеха, али је предуслов за њега и зато га треба похвалити. Охрабрујем локалне самоуправе да наставе да сарађују на депонији Бањица и другим пројектима и радујем се већем броју заједничких иницијатива других самоуправа“, рекао је Девенпорт.
euprogres upravni odbor nova varosИзвор, фото: euprogres.org

Lider u proizvodnji zdrave hrane

 

Nova Varoš – Opština Nova Varoš dobila je priznanje za afirmaciju organske proizvodnje i očuvanje autohtonih sorti koje dodeljuju Klub privrednih novinara Srbije i Društvo agrarnih ekonomista. U obrazloženju odluke za nagradu ističe se da je opština Nova Varoš u protekle dve godine, u saradnji sa donatorima i nadležnim ministarstvima, pokrenula i realizovala niz projekata u cilju unapređenja organske proizvodnje i zaštite geografskog porekla zlatarskog sira kao autohtonog proizvoda kraja.  Настави са читањем „Lider u proizvodnji zdrave hrane“

Ledena pećina i Krnjača u Nacionalnoj Geografiji

 

Tragom hajduka i propale trgovine

 

Novi broj srpskog izdanja magazina “National Geographic” donosi priču o ledenoj pećini u Krnjači kod Priboja, na obroncima planine Ožalj. O ovom prirodnom fenomenu i utiscima koje nose iz Lednice govore autorka teksta Dragana Nikoletić i fotograf Marko Stamatović. Pećinu su slučajno pronašli nakon što je lokalnom agi nestao konj. U pećini su pored životinjskih nađeni i ljudski ostaci.

 

Bučje (Izvor: Facebook grupa: "Selo Bučje")
Bučje (Izvor: Facebook grupa: „Selo Bučje“)
Iz priča starijih meštana uredništvo je saznalo da se led eksploatisao dok još nije bilo mogućnosti da domaćinstva nabave frižidere, a led se koristio i za rashlađivanje na vašarima pre elektrifikacije, takođe led se prenosio i u obližnja Pljevlja.

 

Izvori: National Geographic, Priboj033

Otvoreno „Izletište Jarmovac“

U nedelju, 6. oktobra svečano je otvoreno izletište Jarmovac, kao rezultat projekta „Uređenje Jarmovačkog potoka i pretvaranje u izletište“, sa kojim je kod Trag fondacije konkurisalo za sredstva udruženje žena „Sačuvajmo selo“.

Osim Trag fondacije, koja je donirala 396.000 dinara, u projekat su bili uključeni i opština Priboj sa 223.500 dinara sredstava, kao i privatna firma „Tile i Spaja“ sa 65.000 dinara. Izletište je otvorio predsednik opštine Priboj, Lazar Rvović kao i spomen česmu napravljenu uz pomoć sredstava građana, a posvećenu Soluncima. O istoriji koja se vezuje za ovo mesto prisutnima je tim povodom govorio direktor Zavičajnog muzeja Priboj, Savo Derikonjić. U okviru projekta napravljen je kameni zid, na mestu gde su postojale pretnje za prekid saobraćaja i koritu potoka, kameni zidovi na kaskadama, postavljene su dve drvene pečurke i očišćen je potok između dva mosta u dužini od 300m. Prusutni na otvaranju konstatovali su da se uradilo više od onoga što je predviđeno projektom, na zadovoljstvo onih koji će Izletište Jarmovac i koristiti, u čemu je značajno doprinela pomoć „Puteva Zlatar“ iz Nove Varoši i firme „Dekor“ iz Priboja.
Izvor: www.priboj.rs
otvaranje izletista jarmovac 1
otvaranje izletista jarmovac 2

Радни састанак поводом клизишта Глишина вода

Прибој, 25.09.2013. – У оквиру активног бављења проблемом клизишта Глишина вода – Пања глава, а у циљу проналажења најадекватнијег решења, данас је у просторијама мале сале у згради Општинске управе одржан радни састанак представника локалне самоуправе са представницима ресорних институција, Министарства саобраћаја, Железница Србије и Путева Србије из Ужица.

kliziste

У име локалне самоуправе, виђење овог дугогодишњег проблема из угла општине Прибој представили су Борис Мрдовић, Владимир Шушњевић и Екрем Ходзић који су већ детаљно упознати са овом проблематиком. Радни састанак је уследио након озбиљнијег бављења овим проблемом надлежних институција, којима се у пар наврата обраћала локална самоуправа и Штаб за ванредне ситуације општине Прибој, апострофирајући хитност решавања проблема. Након реаговања републичког Штаба за ванредне ситуације и ресорног Министарства природних ресурса, рударства и просторног планирања, акт је прослеђен на даље поступање Републичком геолошком заводу, чији су стручњаци након посете утврдили да је проблем у надлежности Железница Србије.

kliziste
Пукотина на потпорном зиду.

Представници овог предузећа јуче су посетили терен и сагледали проблематику на клизишту. Утврдили су да је део пруге угрожен као и падина изнад пута, а примећене су и одређене деформације на кућама. Из Железница Србије првенствено сматрају да је неопходно решити проблем потпорног зида, обзиром на то да само клизиште као проблем је немогуће трајно решити, јер се исто појављује због присуства подземних и површинских вода. Иначе, површина клизишта је 13 хектара, тако да је потпорни зид од 270 м, у сваком трену угрожен и може се очекивати непредвиђена ситуација. Из Железница је поручено да се свакако планира ући у пројекат обнове пруге Београд – Бар, у оквиру кога ће се разматрати и проблем клизишта. Као најреалније решење на крају састанка, показала се иницијатива за улазак у причу делимичне санације клизишта.
Обзиром на то да је проблем сложен и комплексан, да се мора решавати са виших нивоа и по фазама, решено је да се узму у обзир предлози Комисије и на основу тога заузме заједнички став и наступ ка надлежним институцијама, па је и одлучено да се формирају следећи закључци:
– Да Железнице Србије наставе започету процедуру на изради техничке документације за санацију наведеног клизишта,
– Да локална самоуправа настави са активностима са Реубличким штабом за ванредне ситуације,
– Заједничко наступање Општине, Путева Србије и Железница Србије ка надлежним министарствима и институцијама.
Након заузетог заједничког става, очекује се помоћ и решавање проблема са нивоа виших инстанци и надлежних институција, што је пре могуће јер проблем датира још од 1986. године, а до сада се ниједно привремено решење није показало као довољно добро.

Извор: http://www.priboj.rs/vesti/10-vesti/880-radni-sastanak-povodom-klizista-glisina-voda

Фото: priboj033.com