Prijepolje – Prvi put patološko kockanje, klađenje, video-igrice, internet i društvene mreže svrstani su u bolesti zavisnosti i to je prva nehemijska zavisnost što je veliki pomak, s obzirom da se to ranije vezivalo za kontrolu impulsa, kao recimo i kleptomanija, rekao je dr Dejan Matović u uvodu rasprave na tribini o savremenim oblicima bolesti zavisnosti. Matović smatra da je ovakav vid obraćanja mladim koristan, posebno ako oni pokažu inicijativu i interesovanje, kao što je ovoga puta bio slučaj jer je Klub mladih Kolovrat i Seljašnica, čiji je predsednik Miloje Šaponjić, uključio više od 70 mladih ljudi koji su prisustvovali tribini, koju je u saradnji sa Policijskom upravom u Prijepolju organizovala Matična biblioteka „Vuk Karadžić“.
Savremeni oblici bolesti zavisnosti sve su prisutnije i aktuelniji jer je sve više ljudi uključeno. O patološkim oblicima zavisnosti govorimo kada osoba mnogo vremena provodi u aktivnosti ili u smišljanju načina na koji će sprovesti te aktivnosti. Takva osoba trpi posledice po zdravlje, psihičko, fizičko ili socijalno. Prvu fazu, kada su u klađenju prisutni mali ulozi, prati dobro raspoloženje, komunikativnost, lažno samopouzdanje ali se brzo prelazi u fazu gubitaka, a prelomnica je prvi veliki gubitak. Tada se menja strategija, nema više kontrole jer se gubitak mora nadoknaditi. Osoba postaje razdražljiva, spremna je da krade, pozajmljuje, druži se samo sa ljudima u kladionici, do faze očajanja koja ne retko vodi i ka samoubistvu, ističe kao primer psihijatar dr Dejan Matović. Na pitanje: koliko vremena provode na popularnoj društvenoj mreži kao što je Fejsbuk, neki od mladih ljudi su izjavili da je to po tri ili čak i pet sati.
– Socijalna izolovanost postaje problem za mlade bez životnog iskustva, bez zrelosti, a za njih je svako stajanje u mestu kao hod u nazad. Mladi čovek u ovakvim situacijama ne izgrađuje psihološki odnos prema sebi i drugima već se oslanja na virtuelno, a to je kao da se odvojio od sebe. To prati porodična i društvena izolovanost, nespavanje, gojaznost, razdražljivost, anksioznost, ne spremnost da se rešavaju realni problemi jer vladaju pravila virtuelnog sveta. U svetu je veoma porastao broj psihičkih poremećaja ali i samoubistava kod adolescenata i za razliku od ranijeg mišljenja, maloletnici i te kako mogu biti depresivni ali se to često ne prepoznaje, dodaje dr Matović.
Sa učenicima završnih razreda u OŠ „Svetozar Marković“ u Brodarevu, razgovaralo se o prilagođavanju, odnosno šta znači promena sredine u periodu adolescencije. I ova tribina, bila je veoma uspešna jer su mladi ljudi aktivno i iskreno iznosili neka svoja viđenja. U radu tribina učestvovali su i predstavnici Policijske uprave u Prijepolju.
ceo clanak na
http://www.danas.rs/dodaci/sandzak/na_fejsu_i_pet_sati.42.html?news_id=259793
Ostavite vaš komentar