HRAST-PRIBOJ Vesti

Ostale bez posla, pa uzele stvar u svoje ruke

Zbog ovih vrednih žena sve se crveni  u pribojskim selima .

Nikad nije bilo više plastenika u pribojskim selima nego poslednjih godina, a ni paradajza i paprika koje u njima rastu. Četrnaest žena iz ovog kraja Srbije okupljene u udruženju Sačuvajmo selo vredno rade i sa svojim porodicama obrađuju zemlju, trudeći se da prežive od prodaje povrća na pijacama.

Život u Priboju i okolini nije lak i siromaštvo uzima maha, pogotovo od kada je FAP (Fabrika automobila Priboj) od kojeg je većina živela, sa 7.000 spao na nekoliko stotina radnika.

Ipak, obilazeći nedavno sela Kratovo, Jelaču, Raču, zaseok Đurčiće, Banju i Kalafate video sam da su volja i trud jači od svega. Vredne žene rešile su da opstanu i pomognu svojim porodicama,konkurisale su na konkursu Zasad za budućnost i od Delta fondacije dobile plastenike i kopačice.

Pantelija Panta Stojić iz Jelače priča mi da su ove godine fino prošli sa lukom, spanaćem, blitvom i zelenom salatom, da sada u drugoj turi beru krastavac, paradajz i papriku somborku, nakon čega sledi jesenja setva. Četiri generacije zajedno rade u plasteniku: baka, majka, snaja i unučići.

– Nekada smo suprug i ja radili u FAP-u, a sada smo prešli na stočarstvo i poljoprivredu. Ranije smo živeli u gradu i bili vikendaši na selu, a 2002. smo se ovde preselili. Paradajz petkom iznosimo na pribojsku pijacu, zajedno sa sirom i kajmakom. To nije dovoljno za život, ali se uz stočarstvo nekako snađemo – kaže Pantelija i iznosi nam urmašice i sladoled.

I Janja Džombić ima plastenik koji održava njena višečlana porodica, dok je ona više posvećena starim zanatima kroz sekciju koju vodi u udruženju. Njena deca su htela da se presele u Beograd, ali su nakon plastenika i malina koje su zasadili shvatili da je ipak bolje ostati u selu.  

– Želimo da podržimo mlade žene i da ih u ovoj patrijarhalnoj sredini ekonomski osnažimo i ojačamo.Kada žena svojim radom doprinese porodici i donese svoj prihod, ona postaje važniji član. Naše članice heklaju, vezu, pletu, tkaju, prave kolače, pite i pogače, i sve ostalo što domaćice na selu inače rade. Prisutne smo na sajmovima, a poenta je da zlatne ruke naših žena predstavimo i široj javnosti – rekla mi je Janja koja živi na desetak metara od reke – granice sa Republikom Srpskom.

Ceo tekst pročitajte na www.pricesadusom.com 

Tekst i fotografije: Nenad Blagojević 

Ostavite vaš komentar

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.