HRAST-PRIBOJ Uncategorized

Alge zapretile kanjonu Uvca!

Rezultati ispitivanja vode uvačkog jezera pokazuju visok stepen zagađenja važnog vodozahvata. Problem sličan onom u Vrutcima, pa ova voda ni tokom leta nije bezbedna za kupanje.

 Kanjon Uvca

AKO se hitno ne preduzmu mere, Uvačko jezero će za nekoliko godina biti mrtva voda! Da ovo strahovanje zaposlenih u Specijalnom rezervatu prirode „Uvac“ nije bez osnova, potvrđuju i preliminarni rezultati ispitivanja kvaliteta vode akumulacije Uvačkog jezera, koje su uradili stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine u Beogradu. Rezultati, u koje su i „Novosti“ imale uvid, pokazuju da je voda u ovom jezeru treće i četvrte, a na nekim mestima i pete kategorije!

Zbog stanja Uvačkog jezera i prelivanja njegovih voda strepi se i za sudbinu dva nizvodna, Zlatarskog i Radoinjskog. Još davne 1979. godine sliv Uvca je proglašen za izvorište prvog ranga, a predviđeno je da se voda iz Zlatarskog jezera prebacuje u rzavski sistem za buduće snabdevanje Šumadije i Beograda pijaćom vodom, dok se vodom iz Radoinjskog jezera već snadbevaju žitelji Priboja, posle prerade u postrojenjima na Jarmovcu.

– To što je voda u Uvačkom jezeru treće i četvrte kategorije znači da je problem sličan onom u Vrutcima i da ova voda leti, čak, nije bezbedna ni za kupanje – upozorava Dejan Lekić, pomoćnik direktora Agencije za zaštitu životne sredine.

– Osim što je posledica klimatskih promena i vremena gradnje brane, odnosno neobavljenog čišćenja i remedijacije, za stanje vode Uvačkog jezera najodgovorniji je čovek! Kako saznajemo sa terena, vode Uvačkog jezera ugrožene su mnogobrojnim divljim deponijama kako na obalama jezara tako i na pritokama Vapi i Grabovici, koje i „donose“ najviše otpadnih voda. Na obalama sva tri jezera dozvoljeno je pecanje, koriste se motorni čamci, a u zabranjenoj zoni, decenijama niču vikendice, čak i hoteli. Pitamo se samo gde idu otpadne vode iz svih tih objekata na vodozahvatu prve kategorije?

Filip Radović i Dejan Lekić

U Rezervatu „Uvac“ dodaju da su problematične i kanalizacione mreže opštine Sjenica, kao i otpadne vode iz mnogobrojnih klanica, mlekara i rudnika uglja Štavalj. Ovaj ljudski nemar, nebriga i nepoštovanje sanitarnih propisa, kažu, izazivaju eutrofizaciju vode (najvidljivija posledica je takozvano cvetanje vode), pa dolazi do prenamnoženosti vodenih biljaka, najčešće algi, što se negativno odražava na vodeni živi svet i kvalitet vode.

SISTEMI ZA PREČIŠĆAVANjENA pitanje da li su žitelji Priboja ugroženi s obzirom na to da se snabdevaju pijaćom vodom iz Radoinjskog jezera, Radović i Lekić odgovaraju da se voda u postrojenjima prečišćava različitim tehnologijama i da je prečišćavanje bolje ukoliko se postrojenja redovno remontuju ili ako su, što je poželjnije, ugrađivani novi visokotehnološki sistemi za prečišćavanje.

Iako je ovaj proces, zasad, zaobišao Zlatarsko jezero, gde je voda druge kategorije, stručnjake zabrinjava izveštaj biologa Agencije za zaštitu životne sredine iz novembra 2013. godine o „masovnom razvoju makrofitske vegetacije na akumulaciji Radoinja“. U izveštaju se navodi da su u ovom jezeru „konstatovane čitave podvodne livade koje su obrazovale submerzne i flotatne vodene biljke“. Iako, u suštini, vodama čine dobro, ako se prenamnože izazivaju eutrofizaciju vode. Na Radoinjskom jezeru, sudeći po izveštaju, ove vodene biljke su već prenamnožene, pa biolozi Agencije predlažu nekoliko načina čišćenja akumulacije, čak i njenog mulja.

-Naš zadatak je da o ovim rezultatima ispitivanja kvaliteta voda obavestimo one koji upravljaju vodama, one koji brinu o kvalitetu vode za piće i one koji upravljaju akumulacijama, a na nadležnima je da sistemski regulišu pitanje otpadnih voda, divljih deponija, bespravno izgrađenih objekata na obalama jezera, pecanja i kupanja tokom leta – objašnjava Filip Radović, direktor Agencije. – Neophodno je, dakle, pojačati rad sanitarnih inspekcija i nadležnih u lokalnim samoupravama, ali i podizati svest građana o posledicama zagađenja životne sredine oko ovako važnih vodozahvata. Za saniranje stanja svih voda u našoj zemlji potrebno je više od 10 i po milijardi evra, a raspolaže se sa svega nekoliko milijardi dinara, zato je savest i odgovornost građana presudna za očuvanje voda kao resursa 21. veka. Verovali ili ne, ali i u najdemokratskijim zemljama, gde je ekološka svest građana mnogo veća nego u Srbiji, vodozahvati ovako visoke važnosti ograđeni su žicom kroz koju se propušta visokonaponska struja.

 

Izvor: Novosti – J. MATIJEVIĆ – D.GAGRIČIĆ, 26. februar 2014.

Ostavite vaš komentar

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.